Zagreb, (IKA) – “Ivan Pavao II. i mediji – ostavština za budućnost” bila je tema tradicionalnoga okruglog stola i prigodnog susreta s ravnateljima, glavnim urednicima i novinarima iz svjetovnih i crkvenih medija kojeg je u povodu 39. svjetskog dana sredstava društvene komunikacije organizirao Tiskovni ured HBK u suradnji s Odborom HBK za sredstva društvene komunikacije u utorak 3. svibnja u Tajništvu HBK u Zagrebu. Na susretu na kojemu su sudjelovali predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić te predsjednik Odbora HBK za medije nadbiskup Ivan Devčić, pročelnik Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije dr. Ivan Bodrožić predstavio je poruke pape Ivana Pavla II. koje je od 1979. redovito upućivao za Dane sredstava društvene komunikacije. Dr. Bodrožić spomenuo je da se u svojim porukama Ivan Pavao II. uz ostalo dotaknuo pitanja odnosa medija i obitelji, starijih osoba, promišljao je o tome što sredstva društvenoga priopćavanja mogu dati kršćanskoj izgradnji javnoga mnijenja, kako mediji mogu biti u službi mira, osvrnuo se na razvoj tehnologije komuniciranja, procese takvog intenziteta da izazivaju reakcije s neočekivanim posljedicama. U Godini obitelji središnja tema Papina razmišljanja bila je televizija, točnije “Televizija i obitelj” kojom je želio definirati kriterije zdrave navike gledanja. Jednu poruku posvetio je filmskoj produkciji, kao prenositelju kulture i ponuda vrijednosti. U poruci “Mediji, moderni aeropag za promociju žene u društvu” bavio se problemima i poteškoćama na koje nailaze žene u današnjem svijetu. U godini Velikoga jubileja u središtu Papina razmišljanja bio je Krist, a temu poruke naslovio je “Naviještati Krista u društvenim obavijesnim sredstvima u zoru novog tisućljeća”. Prateći veliki razvoj Interneta, Sveti Otac uputio je i poruku o Internetu kao novom forumu za naviještanje Evanđelja. Sintetizirajući bitne elemente tih poruka dr. Bodrožić istaknuo je da ih je Sveti Otac upućivao svim zainteresiranim kategorijama, a najviše i najčešće obitelji, upozoravajući i upućujući roditelje i djecu, mlade i stare, da se upoznaju s vrednotama medija, ali i s opasnostima i izazovima. Crkvu, zajednicu vjernika, poticao je da otkrije mogućnosti naviještanja Božje riječi i Evanđelja uz pomoć novih sredstava. Očekivao je od medijskih djelatnika da se odgovorno postave, iskreno promišljajući i zauzimajući se za cjelovito dobro čovjeka, koristeći svoj utjecaj i moć pomažući upravo ugroženim kategorijama, trudeći se promicati vrijednosti koje odgajaju i jačaju čovjeka, istaknuo je dr. Bodrožić.
Potom je profesor na Teologiji u Rijeci dr. Jerko Valković predstavio dokumente pape Ivana Pavla II. u kojima se bavio problematikom masovnih medija, posebice se osvrnuvši na njegov najnoviji, a ujedno i posljednji, dokument “Brzi razvoj” upućen odgovornima za društvenu komunikaciju, objavljen u siječnju ove godine. U tom je dokumentu Sveti Otac poručio da se ne treba bojati novih tehnologija te da su i one među “čudesnim stvarima” (inter mirifica) što nam ih je Bog dao na raspolaganje da ih otkrijemo, koristimo, te upoznamo istinu, pa i istinu o našem dostojanstvu i našoj sudbini da budemo njegova djeca, baštinici njegova vječnoga Kraljevstva. U “Brzom razvoju” Papa ukazuje i da današnji fenomen društvenih komunikacija potiče Crkvu na neku vrstu pastoralnoga i kulturalnoga preispitivanja, kako bi bila u stanju na odgovarajući način suočiti se s povijesnim promjenama u kojima živimo.
Novinar Hrvatske televizije Jozo Barišić iznio je dojmove svoga medijskog praćenja završetka velikoga pontifikata pape Ivana Pavla II. u Vatikanu. Premda je novinarski zadatak bio naporan i zahtjevan, izrazio je zadovoljstvo odličnim radom Tiskovnog ureda Svete Stolice i činjenicom da su novinari valjane informacije dobivali na vrijeme. Govoreći o odnosu pape Ivana Pavla II. prema medijima, Barišić je ocijenio da je on dobro razumio medije i njihovu ulogu i da je to dobro znao iskoristiti te je redovito dobro prezentirao svoje poruke. Poručio je da bi mnogima unutar Crkve Papin odnos prema medijima trebao biti nit vodilja.
Glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić ukazao je da je papa Ivan Pavao II. svojim osobnim stavom promicao novi odnos Crkve prema medijima te je bio prvi papa u povijesti koji je odgovarao na novinarska pitanja. Iznio je više zanimljivih i vrlo korisnih podataka iz života Ivana Pavla II. koji se odnose na njegov odnos prema novinarima.
Iznoseći svoja razmišljanja o papi Ivanu Pavlu II., kardinal Bozanić istaknuo je da je njegova veličina u skladu života i riječi i činjenici da je bio osoba koja stoji iza onoga što zastupa. Njegova veličina zasjala je u njegovoj dosljednosti, rekao je kardinal, spomenuvši da je Ivan Pavao II. bio čovjek velike dinamike, ali i duboke molitve te je ili molio ili radio.
Urednik na HTV-u o. Tonči Trstenjak usporedio je svoje medijsko praćenje ukopa pape Pavla VI. i Ivana Pavla II. i dviju konklava koje su slijedile s iskustvima koje je imao za prijašnjeg Pape, istaknuvši da je razlika neusporediva. Spomenuo je podatak da je za praćenje ukopa pape Ivana Pavla II. bilo akreditirano čak 2500 televizijskih djelatnika.
Liturgičar dr. Ante Crnčević osvrnuo se na prijenos bogoslužja, poručivši da je vrijeme da medijske kuće imaju osposobljene redatelje i medijske djelatnike za prijenose liturgijskih slavlja, a ravnatelj Hina-e Mirko Bolfek svoja je razmišljanja usmjerio prema odnosu medijske slobode i etike, ustvrdivši kako etičke vrednote ipak baštinimo iz religioznoga reda, dok nam etička polazišta u nekom smislu mogu biti različita.
Na upit što misli o haškim optužnicama koje su uoči dana medija stigle nekim našim novinarima, kardinal je odgovorio da ne može dati odgovor, jer ga prvo treba proučiti. Rekao je da su sada na ispitu naši mediji, istaknuvši da ako žele braniti princip onda ga moraju ili do kraja braniti ili se opredijeliti za određene ideologije.