Đakovo, (IKA/TU) – Znanstveni skup na temu “Izabrana pitanja ruske religiozne filozofije” održan je 28. i 29. rujna na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Uvodno predavanje prvoga dana, o važnosti i doprinosu ruske religiozne filozofije za filozofsku misao općenito održao je dugogodišnji đakovački profesor filozofije, a sada profesor u miru doc. dr. Slavko Platz, koji je velik dio svog života posvetio upravo proučavanju ruske religiozne filozofije. U predavanju istaknuo je složenost povijesno-kulturalnih okolnosti razvoja ruske filozofije unutar političkih, kulturnih, znanstvenih i filozofskih zbivanja na području Rusije u 20. stoljeću te je sustavno prikazao odnos opće ruske religioznosti i službene Crkve.
Drugi dan simpozija započeo je izlaganjem riječkog nadbiskupa Ivana Devčića na temu „Filozofija kulture Nikolaja Berdjajeva”. Budući da je, kako sam kaže, najveći dio svog rada posvetio upravo ovom filozofu, sa zadovoljstvom je prihvatio izložiti nekoliko misli na tu temu. Mons. Devčić, između ostalog, naglasio je Berdjajevljevo poimanje kulture i razlikovanje pojmova kultura i civilizacija. Istaknuta je aktualnost Berdjajevljevih misli u promatranju dekadencije kulture, ali i pogrešnog odnosa prema civilizaciji, upozoravajući na sve veću opterećenost njome, ali i opasnost kulturopoklonstva – ropstva normama kulture. Doc. dr. Borislav Dadić iz Splita održao je predavanje „Filozofija osobe Nikolaja Berdjajeva” u kojem je istaknuo naglašavanje bogočovječnosti u poimanju osobe kod ovog filozofa. Doc. dr. sc. Iris Tićac iz Zadra održala je predavanje na temu Solovljeva misao u dijalogu s predstavnicima fenomenološkog realizma, mr. sc. Josip Berdica iz Osijeka izložio je Tolstojevo mjesto u ruskoj religioznoj filozofiji, a prof. dr. sc. Trajče Stojanov iz Skopja imao je predavanje na temu Filozofski sistem Dostojevskog – ili kako se filozofira kršćanski. Poslijepodnevni dio simpozija otvorio je prof. dr. Josip Oslić iz Zagreba s predavanjem „Temeljni aspekti filozofije religije kod Vladimira Solovljeva” u kojem je sustavno prikazao religiozno mišljenje kod ovog filozofa, koji upućuje na činjenicu potrebe filozofiranja o božanskim stvarima.
Svoje izlaganje s temom „Etički krisis kod Dostojevskog” održao je doc. dr. Željko Senković iz Osijeka te je istaknuo važnost nedorečenosti Dostojevskog kao kvalitetu pisca koji čitatelju ostavlja mogućnost da sam donosi zaključke i misaona usmjerenja.
Doc. dr. Ivica Raguž s KBF-a u Đakovu predstavio je u svom predavanju odnos „Lav Šestov i Nietzsche” i istaknuo misli relativno anonimnog ruskog filozofa koji u Nietzscheu prvi prepoznaje kritiku europske kulture i misli. Zaključujući izlaganje, dr. Raguž istaknuo je kako Šestov i Nietzsche svojom filozofijom Getsemanske noći žele reći da ne smijemo spavati nego bdjeti. U predavanju „Staroslavenski i ruski jezik u hrvatskoglagoljskim tekstovima” prof. dr. Ivan Jurčević iz Osijeka pokazao je sličnosti i razlike, te tijek razvoja jezika od staroslavenskog oblika prema hrvatskim i ruskim oblicima u nekoliko staroslavenskih i starohrvatskih brevijara. Posljednje predavanje imao je dr. Stjepan Radić iz Đakova na temu „O nekim aspektima političke filozofije kod Nikolaja Berdjajeva”. Cilj mu je bio prikazati političku filozofiju Berdjajeva i upozoriti na njezinu aktualnost u suvremenom kontekstu, ali i moguću kompatibilnost sa suvremenim političkim teorijama.