Bruessel, 17. 7. 2000. (IKA) – Izaslanstvo Vijeća Biskupskih konferencija Europske unije (COMECE) boravilo je od 13. do 16. srpnja u posjetu Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Beogradu. Voditelj izaslanstva bio je predsjednik Vijeća hildesheimski biskup Josef Homeyer, a u izaslanstvu su još bili biskupi iz Irske, Belgije i Škotske. Prigodom posjeta Srpska pravoslavna crkva i Biskupske konferencije Europske unije dogovorile su zajedničko priređivanje susreta mladeži u Srbiji 2001. godine, izjavio je po povratku iz Beograda biskup Homeyer, dodavši kako će na susretu sudjelovati mladež iz Srbije i Zapadne Europe.
Prema njegovim riječima, u Beogradu su vođeni “vrlo otvoreni” razgovori između dviju strana, te je istaknuto “složno” ne prihvaćanje režima Slobodana Miloševića od strane SPC-a. No, drugo je pitanje, kako je rekao biskup, kako se konkretno SPC ponaša prema oporbi i političkoj problematici. Istodobno ne postoji složnost Crkve oko procjene spornog zalaganja NATO-a na Kosovu. Nadalje, razgovaralo se o karitativnoj pomoći za srpske izbjeglice s Kosova. Izaslanstvo Biskupskih konferencija Europske unije razmotrit će ponudu biskupa Homeyera o izbjegličkom kampu u Srbiji. U tijeku susreta dogovoreno je kako će se biskupi ponovno sastati iduće godine, na području Zapadne Europe.
Članovi izaslanstva COMECE-a posjetili su u tijeku svoga boravka u Beogradu i sjedište Beogradske nadbiskupije. U odsutnosti beogradskog nadbiskupa ordinarija dr. Franca Perka primio ih je i s njima vodio poduži razgovor nadbiskup koadjutor Stanislav Hočevar. Tamo su svakog dana slavili i Euharistiju. Na svečanom primanju i na misnim slavljima tražili su na osobit način putove za zajednički hod između Istoka i Zapada Europe te istraživali mogućnosti suradnje. Obje strane su u razgovorima istaknule korisnost takvih susreta.
Biskup Homeyer ponudio je u travnju 1999. godine, u tijeku rata na Kosovu, Svetom Sinodu SPC-a dijalog s Europskim biskupskim konferencijama. U svibnju iste godine on je taj poticaj osobno i ostvario posjetom Beogradu. Srpska pravoslavna crkva uputila je pismeni odgovor u veljači ove godine u kojem pozdravlja taj poticaj i izražava svoju spremnost da razgovara o razumijevanju povijesti i njezina bremena, kao i o ostalim tradicionalnim pitanjima duhovnoga, teološkog, etničkog i pastoralnog karaktera.