Untermarchtal, (IKA) – Drugi dan pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz zapadne Europe započeo je u četvrtak 7. listopada u Kući za daljnja usavršavanja Milosrdnih sestara u Untermarchtalu kod Ulma predavanjem mr. fra Josipa Blaževića iz Vinkovaca na temu “Izazov joge za kršćanstvo”.
Služeći se promidžbenim materijalima o jogi prikupljanim kroz dugi niz godina, predavač je ustanovio da se jogu na Zapadu promiče pod tri vida: kao gimnastiku, kao sredstvo sjedinjenja s Bogom ili i kao gimnastiku i kao sredstvo postizanja sjedinjenja s Bogom U prvom dijelu predavanja pozabavio se upoznavanjem auditorija s razvojem joge kroz povijest, njezinom naravi i ciljevima, a u drugom dijelu je izložio prikaz pojedinih gurua i njihovih učenja na temelju izabrane literature. Iz svega je vidljiva intencija gurua da se stvori jedna “univerzalna religija” kojoj joga pripravlja put kao i diskvalificiranje kršćanstva i iskrivljena egzegeza Biblije. U kontekstu New agea joga se nameće kao “filter za ideje novog doba”. Jogu je predavač definirao kao zajedničko ime za sve indijske tehnike putem kojih se postiže oslobođenje (moksa) od iluzije (maye) i ciklusa uvijek novih rađanja (samsare) u svrhu postizanja blaženstva (nirvane) pri čemu je objasnio svaki pojam ponaosob. Istaknuo je da se hinduistička terminologija, osobito vjerovanje u reinkarnaciju, zapadom pronijelo upravo zahvaljujući prakticiranju joge. Kroz shemu osam stupnjeva joge predavač je ukazao na činjenicu da je konačni cilj joge uvijek isti: postizanje samadhija (utrnuća svijesti) i da su stavovi tijela, tehnike disanja i meditacija u nerastavljivom međuodnosu. Uz ostale refleksije predavač je istaknuo kako izvorna joga predstavlja cjeloviti pelagijanizam: milost je iz nje potpuno isključena. Nema traga nikakvome odnosu, nikakvoj otvorenosti prema drugome – monadička izolacija. Jogu je definirao i kao proces samopobožanstvenjenja. Ukazao je na sadržaj pisma Kongregacije za nauk vjere o nekim vidovima kršćanske meditacije u kojemu je izložen i katolički stav prema jogi. Nasuprot kršćanskoj ekstazi (otvorenosti prema drugome) joga je enstazi (učahurenost u samog sebe).

Dan ranije, 6. listopada, u predavanju “Terapeutski alternativni pokreti – pastoralno-teološki izazov” mr. Blažević je uz ostalo rekao: “U konvencionalnoj medicini prisutan je nedostatak respektiranja duhovne komponente, a u terapeutskim alternativnim pokretima naglasak je stavljen na duhovnu dimenziju bolesti. Pritom je pojam duha kontroverzno interpretiran”.
Među smjernicama autor predlaže uprisutnjenje svijesti o kršćanskom smislu patnje kako ga izlaže papa Ivan Pavao II. u dokumentu “Spasonosno trpljenje” te predlaže žurno razvijanje terapijske teologije.

U popodnevnim satima dr. fra Šimun Šito Ćorić održat će predavanje na temu “O opasnostima devijantne religioznosti u karizmatskim i sličnim pokretima”.