Izazov nove religioznosti (3)

Untermarchtal, (IKA) – Trećega i ujedno posljednjeg dana pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz hrvatskih katoličkih misija iz zapadne Europe u petak 8. listopada predavanje o temi “Isus Krist – donositelj žive vode – crkveno promišljanje o New Ageu” održao je dr. o. Mijo Nikić. Predavač je, između ostalog rekao kako je Katolička crkva preko svojih institucija u Vatikanu, koje se brinu za čistoću vjere, tražila od nacionalnih biskupskih konferencija da odgovore na pitanje o razlozima širenja vjerskih pokreta i sekta po cijelom svijetu. Na taj upit stigli su u Vatikan odgovori 75 biskupskih konferencija diljem svijeta. Prema njima, razlozi za nastanak vjerskih sljedba su slijedeći: traganje za pripadnošću, za odgovorima, za cjelovitošću te za kulturnim identitetom; potreba za priznanjem i osobnošću, traganje za transcendencijom, potreba za duhovnim vodstvom, potreba za vizijom, tj. novim svijetom te potreba za sudjelovanjem i angažmanom. Tako je nastao crkveni dokument “Fenomen sekta” koji ukratko na slijedeći način sažima rad i metodu djelovanja sekti: “Može se reći i da se čini kako sekte žive snagom onoga što vjeruju, s moćnim (i često magnetskim) uvjerenjem, odanošću i angažmanom. Idu ljudima u susret tamo gdje oni jesu na topao, osoban i diskretan način te omogućuju da pojedinac iziđe iz anonimnosti promičući sudjelovanje, spontanost, odgovornost, angažman…”. Dr. Nikić je također ukazao kako su novi religijski pokreti izražaj religioznosti New Agea, odnosno Novoga doba, kako se danas naziva taj pokret koji bi želio zahvatiti cijeli svijet svojim idejama, pa tako i svojom religioznošću, a ona je bitno sinkretistička. Znači da iz svih postojećih religija uzima pojedina vjerovanja i vjerske prakse, stavljajući ih na istu razinu vrijednosti. Nakon predavanja sudionici skupa uključili su se u plodnu završnu raspravu. Nazočne na skupu je pozdravio i nacionalni direktor za dušobrižništvo katolika drugih materinskih jezika Njemačke biskupske konferencije vlč. Wolfgang Miehle. Ujedno ih je upoznao s aktualnom problematikom u njemačkoj Crkvi koja se odnosi i na zajednice drugih materinskih jezika. Mo. Ivan Žan je iznio nekoliko riječi o potrebi poboljšanja liturgijskoga pjevanja.

Dan ranije, 7. listopada predavanje o temi “O opasnostima devijantne religioznosti u karizmatskim i sličnim pokretima” održao je dr. fra Šimun Šito Ćorić iz Solothuma u Švicarskoj. Između ostalog je rekao: “Koliko god religioznost nedvojbeno imala iscjeliteljski karakter i bila značajni element u postizanju i očuvanju duševnog zdravlja, valja upozoriti i na moguće nezdrave dimenzije određenih vidova religioznoga i onoga što se uz nju veže, primjerice fenomen okultnih pojava”. Upozorio je na pogubnost vanjske religioznosti za duševno zdravlje kao i na rezultate psiholoških istraživanja o mogućem religijskom induciranju psihičkih smetnja. Osvrnuo se također i na negativne utjecaje nezdrave religioznosti u svagdanjem osobnom i društvenom životu. Posebno je govorio o tipovima religijskih smetnji u međuljudskim odnosima, te o karakteristikama religioznosti koje doprinose neuspjehu u borbi sa životnim zahtjevima. Svoje iscrpno predavanje završio je govorom o najčešćim opasnostima devijantne religioznosti u karizmatskim pokretima.

Euharistijska slavlja tijekom tri dana skupa predvodili su predsjednik Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu HBK i BK BiH dubrovački biskup Želimir Puljić, mr. o. Josip Blažević te dr. o. Mijo Nikić. U četvrtak u večernjim satima priređena je duhovno-kulturna večer posvećena 300. obljetnici fra Andrije Kačića Miošića u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta i Hrvatske matice iseljenika. O Kačiću je govorio i Kačića glumio hrvatski glumac iz Zagreba Tomislav Martić. Tijekom večeri predstavljeni su također i zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa “Suvremeni pristup Bibliji”, knjiga propovijedi i razmatranja uz nedjeljna i blagdanska evanđelja Godine A “Uvijek na putu” stalnog đakona u Hrvatskoj katoličkoj misiji Giessen Mate Valjana, te knjiga dr. Nikića “Psihologija obitelji”.