Split, (IKA) – U sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture 22. ožujka u splitskoj palači Milesi održana je tribina “‘Spol: izbor ili dar?’ Izazovi i opasnosti gender (rodne) ideologije”. Sudjelovali su socioterapeut mr. don Nikola Radić, saborska zastupnica Marijana Petir te glavni urednik HKR-a Anto Mikić koji je tribinu i moderirao. Sve je pozdravio mr. Petar Balta, glavni urednik nakladne kuće Verbum – organizatora manifestacije Dani kršćanske kulture, istaknuvši kako je povod tribini i nedavno objavljivanje knjige njemačke autorice Gabriele Kuby “Nova ideologija seksualnosti”, koja se bavi upravo tematikom tzv. gender ili rodne ideologije koja sve više prodire i u hrvatsku zbilju.
Što je misaona podloga te priče, otkud potječe i što stoji u pozadini pokušao je rasvijetliti mr. Radić. Nazvao je tu ideologiju “terorizmom s ljudskim licem” te istaknuo kako se danas širi ono što je već Ivan Pavao II. prepoznao i imenovao “kulturom smrti”. Za kršćane postoje samo dvije opcije: boriti se ili predati. Ako se ne borimo, ostajemo zatočeni u “logoru smrti” koji nije ništa blaži od drugih logora, istaknuo je mr. Radić. Izvor problema vidi velikim dijelom u feminizmu, osobito “gender” feminizmu, koji uzrok svih društvenih problem a i nejednakosti vidi u svakom podjarmljivanju i svakoj podčinjenosti žene muškarcu po bilo kojoj osnovi. Upravo oni, vidjevši uzrok problema u dvorodnosti inzistiraju na ukidanju spolne razlike. Također, oni ističu kako spol i rod nemaju ništa zajedničko, a spolne razlike koje nemaju ništa s rodom moraju nestati, jer su uzrok klasne razlike između muškarca i žene, kazao je don Nikola te dodao kako prema toj feminističkoj teoriji ono što je važno je tzv. “rodni identitet” koji svatko izabire prema svojim sklonostima. Taj “gender” tj. rodni identitet je društveni konstrukt koji se društveno i kulturalno izabire te ga se prema tome može i promijeniti. Teoretičari “gender” ideologije muški i ženski spol nazivaju “društvenom tvorevinom” koju svakako treba dokinuti. Ovakav razvoj situacije, kako je istaknuo Radić, svoj zamah je dobio na Međunarodnom kongresu žena u Pekingu 1995. godine odakle se rasprava povlači na UN i EU koji će u svom zakonodavstvu prihvatili najveći dio zahtjeva koji je tu izrican. Krajnji cilj ovakve ideologije je redefiniranje s obzirom na spol, rad, jednakost kao nužnu kategoriju. Ta jednakost, prema Radiću, nije prava jednakopravnost, nego statistička jednakost. Također, istaknuo je kako mnogo problema u današnjem odnosu spram ovih stvarnosti proizlazi iz toga što riječi ne znače ono što su prije značile, nego im je pridodano novo značenje koje se ne komunicira u dijalogu na otvoren način što dovodi do mnoštva problema, nerazumijevanja, pa i suptilnog uvođenja ove ideologije u život, zakonodavstvo, odgojne i obrazovne institucije.
O tome kako se događa ta promjena od ideologije do zakonodavstva govorila je zastupnica Petir. Ističući ponajprije kako ljudska prava i slobode smatra neotuđivima svakoj osobi, istaknula je kako se ipak sve više čini da je prisutan teror glasne manjine nad većinom. Rekavši kako na Danima kršćanske kulture sudjeluje ponajprije kao kršćanka, a potom kao osoba koja već godinama sudjeluje na polju borbe za opće dobro i koja je dobro upoznata sa zakonodavstvom kako hrvatskim, tako i europskim, istaknula je kako je hrvatskim zakonom predviđena zaštita brojnih manjinskih skupina, ali kako još uvijek nije predviđena zaštita obitelji. Rekla je kako je u Europi sve prisutniji taj trend zaštite obitelji, ali nažalost zbog toga što su i potrebe velike. Osvrćući se na tematiku tzv. rodnog identiteta, za koji javnost nije ni svjesna koliko je prisutan u društvenom životu, istaknula je kako je i zakonom o suzbijanju diskriminacije predviđena zaštita po osnovi tzv. rodnog identiteta. Dodala je kako, nažalost, osim GROZD-a i Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, kršćani nemaju jačih organizacija ni udruga na području civilnog djelovanja te je ovom prigodom pozvala nazočne da se uključe kako bi se stvorila ozbiljna mreža koja može utjecati na društvene promjene. Izlaganje je zaključila pozivom na afirmaciju pozitivnih vrednota, počinjući od vlastite autentičnosti koja je uzor djeci, a oni vršnjacima. Također, dodala je kako je iznimno važno da se ljudi uključe u društvena zbivanja bilo putem ovakvih tribina, različitih udruga i organizacija, ili stranaka jer je jedino tako moguće utjecati na promjene u društvu koje je onakvo kakvi su njegovi pojedinci.