“Izbor pape od svetoga Petra do Benedikta XVI. Pregled povijesti o izboru Rimskoga prvosvećenika i tumačenje Apostolske konstitucije Universi Dominici Gregis Ivana Pavla II.” naslov je knjige dr. Ivana Jakulja, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Knjiga je ovih dana objavljena u nakladi Crkve u svijetu. Izbor rimskoga prvosvećenika u pravomu je smislu riječi veoma značajan događaj u Crkvi, koji zaokuplja pozornost ne samo katolika nego i drugih kršćana zbog značenja pape kao moralnog autoriteta i pozornost cijeloga svijeta. Autor prikazuje pregled povijesti zakona o izboru pape i povijesti pravnih ustanova koje su s izborom pape tijesno povezane. Osim toga, tumačeći važeći zakon o izboru pape, pokazuje da on nije plod samo suvremenih crkveno-pravnih postignuća nego više izraz višestoljetnoga povijesnog iskustva Crkve. Imajući to u vidu, dr. Jakulj je rad podijelio na dva dijela: prvi prikazuje povijesni razvoj zakona o izboru pape tijekom dvadeset stoljeća kršćanstva, a u drugom se tumači danas važeći zakon o izboru pape koji se nalazi u apostolskoj konstituciji Universi Dominici Gregis, a donio ga je Ivan Pavao II. Autor smatra potrebnim najprije predstaviti povijesni tijek papinskog izbornog prava, u kojem bi bilo obuhvaćeno vrijeme od sv. Petra pa sve do sadašnjega rimskog prvosvećenika Benedikta XVI. Stoga je prvi dio rada podijeljen na dva naslova, u kojima je najprije prikazan nastanak i razvojni put papinskog izbornog prava tijekom prvih devetnaest stoljeća kršćanstva, a zatim (u drugom naslovu) razvoj papinskoga izbornog zakonodavstva od početka dvadesetoga stoljeća do danas. Drugi dio rada podijeljen je, također, na dva naslova. U prvomu su izložene i protumačene odredbe koje se tiču vremena kad je Apostolska Stolica prazna; u drugomu su potanko protumačene odredbe koje se tiču samog izbora rimskoga prvosvećenika. Slijedeći podjelu koju je zakonodavac postavio u konstituciji Universi Dominici Gregis, u prvom naslovu su u pet poglavlja izložene odredbe o vlasti koju ima Kardinalski zbor u vrijeme ispražnjenja Apostolske Stolice, o sjednicama kardinala u vrijeme priprave za izbor pape, o nekim službama dok traje sedis vacatio, o vlasti ureda Rimske kurije za vrijeme dok je ispražnjena Apostolska Stolica i o misama zadušnicama, sprovodu i pokopu Rimskoga prvosvećenika. U drugomu naslovu tog dijela rada u sedam su poglavlja izložene odredbe koje se tiču izbornika Rimskog prvosvećenika, zatim odredbe o mjestu izbora i osobama koje se pripuštaju u konklave tijekom izbora radi neke službe. U trećem poglavlju protumačene su odredbe o početku čina izbora, a u četvrtome o čuvanju tajne. Peto poglavlje, koje je najopširnije, posvećeno je tumačenju odredaba o provođenju izbora rimskoga prvosvećenika. U šestome su protumačene odredbe koje određuju čega se pri izborima pape treba držati i što treba izbjegavati. U posljednjemu poglavlju protumačeni su propisi o prihvaćanju i oglašavanju izbora i početku službe novoga rimskog prvosvećenika. Prilikom tumačenja odredaba konstitucije Universi Dominici Gregis autor se služio i dvama posebnim dokumentima koje je izdao Ured za liturgijska slavlja Vrhovnog svećenika. Prvi od njih je Ordo exsequiarum Romani Pontificis, a drugi Ordo rituum conclavis. Na kraju rada nalazi se popis papa koji čitateljima može pomoći da Rimske prvosvećenike pojedinačno lakše smjeste u prostor i vrijeme u dvotisućljetnoj povijesti papinstva. (ika-sb/kj)