Uz blagdan Blagovijesti vezano je i razmatranje Ivana Bodrožića o Suradnici Kristova utjelovljenja kao Sustvarateljici Novoga Čovjeka, a tako i tekst Danice Bartulović koja ju prepoznaje u slici mlade trešnje kao i fra Kristiana Stipanovića koji u činu Navještenja vidi primjer Marijine poučljivosti, koja je i nama ispit savjesti, osobito mladima.

Budući da smo u Godini sv. Josipa, a u ožujku je i njegov blagdan, dosta prostora posvećeno je Zaručniku bl. Djevice Marije. Urednik fra Petar Lubina osvrće u uvodnoj riječi na jednu njegovu odliku koja će svima nama dobro doći kao pouka za naše dane, da poput njega znademo prihvatiti u životu i ono što nam je neshvatljivo. Omiljenog svetca ukratko predstavlja Ante Ivan Rozić. U ovom broju je i Papina Molitva sv. Josipu kojom završava svoje apstolsko pismo ”Očevim srcem”, a i 10 pravila za život koja možemo naučiti od sv. Josipa. U obiteljskoj rubrici Danijela De Micheli Vitturi stavlja ga za uzor današnjoj obitelji, posebice očevima, osobito kad je riječ o bračnom dijalogu. Na središnjoj dvostranici Ana Penić pokazuje kako je sv. Josip štitio Hrvatsku, što se posebice vidi iz povijesti grada Osijeka, te nam ga predstavlja kao moćna zaštitnika i u poteškoćama u kojima se danas nalazimo.

Između Papinih tekstova o Gospi izabrali smo molitvu ”Pod obranu se tvoju utječemo” koju je sastavio kao Molitvu u doba pandemije koronavirusa. Don Stanko Jerčić razmišlja o budućnosti Hrvatske, osvrćući se posebice na pitanje suočavanja s istinom iz prošlosti i lustracijom te potrebom oproštenja i pita se kako pomiriti suprotnosti. Pere Marin svjedoči kako Gospa uvijek nađe načina i put da vrati izgubljene, a rubrika ”Moja djeca i ja” otkriva zgodnu vježbu za šutnju, posebice u korizmi.

Proučavajući mariologiju tijekom povijesti, Dinko Aračić predstavlja Španjolca Melchiora Canoa, utemeljitelja fundamentalne, sustavne teologije iz 16. stoljeća, a Miljenko Sušac nutarnje vježbe koje su potrebne za življenje posvete Gospi kao puta do Isusa. Pod naslovom ”Veličajna”, fra Ante Branko Periša predstavlja sliku Gospe od Veličanja poznatoga talijanskog umjetnika Sandra Botticellija (15. st.), a fra P. Lubina razgovora s Hrvojkom Mihanović-Salopek koja otkriva što je sve predstavljeno u filmu ”Zagrebačka Gospa od Kamenitih vrata”, koji je njezin 12. film snimljen u sklopu projekta ”Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine”. Što Kamenita vrata znače našim invalidima, piše Nikola Kuzmičić.

Tu su i misli o Gospi nekih svetaca i šale te marijanske vijesti iz domovine i svijeta, ponuda knjiga, zahvale, spomeni, darovi i preporuke te pokojnici koji su nas napustili posljednjih dana.