Katolički biskupi Europe objavili su Izjavu uoči nadolazećih europskih izbora. U njoj oni potvrđuju svoju potporu europskome projektu te ohrabruju sve građane Europske unije da od 22. do 25. svibnja iziđu na birališta, kao i da se kroz predizbornu kampanju počnu uključivati u konstruktivan dijalog sa svojim zastupnicima u Europskom parlamentu i kandidatima za zastupnička mjesta.

Slijedi tekst Izjave:

Izbori za Europski parlament održat će se 22. – 25. svibnja 2014. godine. Njihov ishod oblikovat će zakonodavstvo Europske unije kroz sljedećih pola desetljeća te će imati veliki utjecaj na one koji će kroz nadolazeće godine voditi Uniju.
Bitno je da građani Europske unije sudjeluju u demokratskom procesu dajući svoj glas na dan izbora. Što više građana iziđe na izbore, snažniji će biti i novi sastav zakonodavnog tijela.
Predizborna kampanja pruža priliku da cijelo europsko društvo provede raspravu o središnjim društvenim i gospodarskim pitanjima koja će oblikovati Uniju u godinama pred nama.
Osjećamo da je naša dužnost, kao biskupa Vijeća biskupskih konferencija Europske unije, da ponudimo smjernice glasačima u Europskoj uniji, koje će im pomoći u oblikovanju savjesti, a to želimo učiniti tako što ćemo istaknuti važna pitanja i vrednovati ih kroz prizmu katoličkoga socijalnog nauka.
Čak i ako se obraćamo, u prvom redu, samo onim građanima Europske unije koji su katolici, naša je nada da će naš savjet naći blagonaklonost i u muškarcima i ženama dobre volje kojima je stalo do uspjeha europskoga projekta. Nadamo se da će naš glas čuti i oni koji se natječu za mandat kako bi služili u Europskom parlamentu.

Započet ćemo svraćajući pozornost na neka opća pitanja:
1. Pravo je i dužnost svakoga građanina i građanke Europske unije da dade svoj glas. Mnogi milijuni mladih građana prvi će put izići na glasačka mjesta, neki od njih još uvijek u sustavu obrazovanja, drugi na tržištu rada, a mnogi, nažalost, nezaposleni. Potičemo naše mlade da se uključe u političku raspravu, prije svega glasujući, te tako postignu da se njihov glas čuje.
2. Važno je da oni koji žele dobiti zastupnički mandat ili se žele vratiti u Europski parlament budu svjesni kolateralne štete bankarske i gospodarske krize koja je počela 2008. godine. Papa Franjo privukao je pozornost javnosti na neprilike onih koji su već siromašni i ranjivi, na mlade i osobe s teškoćama, ne zaboravljajući one koji su nedavnom krizom gurnuti u siromaštvo. Broj “novih siromaha” alarmantno raste.
3. Kršćanska poruka jest poruka nade. Naše je uvjerenje da je europski projekt nadahnut plemenitom vizijom čovječanstva. Pojedini građani, zajednice, pa i nacionalne države moraju imati sposobnost da zanemare svoj partikularni interes u izgradnji općega dobra. Pobudnica Ecclesia in Europa pape Ivana Pavla II. iz 2003. godine bila je pobudnica nade, a Crkva s čvrstom vjerom u bolju budućnost pristupa europskom izazovu.
4. Umjerenost je jedna o naravnih kreposti u srcu kršćanske duhovnosti. Kultura suzdržavanja mora oblikovati socijalna pitanja, tržišno gospodarstvo i očuvanje okoliša. Moramo naučiti živjeti s manje, ali u isto vrijeme i providjeti pravedniju podjelu u korist onih koji su pogođeni stvarnim siromaštvom.

Neka su specifična područja u politici Europske unije na koja bismo također željeli svratiti pozornost svojih sugrađana:
1. Važno je da sve snažniji pokreti prema jedinstvu unutar Europske unije ne dovedu u pitanje načelo supsidijarnosti koje je temeljni stup jedinstvene obitelji nacionalnih država kakvu predstavlja Europska unija, niti da se našteti dugotrajnim tradicijama koje vladaju u tolikim državama članicama.
2. Drugi stup Unije ali i načelo koje je u temelju katoličkog socijalnog nauka jest solidarnost. Ona mora vladati u politici na svakoj razini u Europskoj uniji, među narodima, regijama i skupinama stanovništva. Trebamo izgraditi drukčiju Europu, sa solidarnošću u njezinu središtu.
3. Bitno je podsjetiti se da sva područja socijalne i gospodarske politike podupiru viđenje čovjeka ukorijenjena u duboku poštovanju prema ljudskom dostojanstvu. Čovjekov život mora biti zaštićen od trenutka začeća do njegove naravne smrti. Obitelj, kao temeljni kamen društva, mora također uživati zaštitu koja joj je potrebna.
4. Europa je kontinent u pokretu i migracije – unutarnje i vanjske – utječu na život pojedinaca i društva. Europska unija ima zajedničku vanjsku granicu. Odgovornost za prihvat i integraciju imigranata i tražitelja azila mora biti proporcionalno podijeljena među državama članicama. Od životnog je značenja da odnos prema imigrantima u trenutku ulaska bude human, da njihova ljudska prava budu strogo zaštićena, te da se potom poduzme sve što je moguće, i od strane Crkava, kako bi se jamčilo uspješno uključivanje u društvo unutar Europske unije.
5. Čuvari smo svega stvorenoga i moramo produbiti svoju odluku da poštujemo i da se pridržavamo zacrtanih ciljeva u emisiji ugljičnog dioksida, da promičemo međunarodnu svijest o klimatskim promjenama, da se opredijelimo za očuvanje prirode, te ustrajemo da održivost bude temeljni čimbenik svake politike rasta i razvoja.
6. Vjerska sloboda temeljna je odlika tolerantnog, otvorenog društva. Ova sloboda podrazumijeva pravo na javno izražavanje svoga vjerovanja. Pozdravljamo smjernice Europske unije o promicanju i zaštiti slobode vjere i vjerovanja, te se nadamo da će novi Europski parlament pojačati rad na tom važnom pitanju.
7. Podržavamo sve mjere oko zaštite općeprihvaćenog tjednog dana odmora u nedjelju.
8. Kroz nekoliko sljedećih godina demografske promjene izvršit će snažan utjecaj na život u Europskoj uniji. Zalažemo se uime starijih građana za onu razinu i kvalitetu skrbi koja im pripada, ali se zalažemo i za politiku koja će stvarati nove mogućnosti za mlade.
Europska unija nalazi se na prekretnici. Gospodarska kriza, izazvana bankarskim kolapsom 2008. godine, te teret javnog duga, otežali su odnose među državama članicama, predstavljaju izazov temeljnom načelu solidarnosti unutar Unije, a na svome početku doveli su do povećanog siromaštva velikog broja građana i uništenja izgleda za budućnost mnogih naših mladih. Stanje je dramatično, a za mnoge i tragično.

Mi, katolički biskupi, htjeli bismo se založiti da se europski projekt ne nađe u opasnosti niti da u sadašnjim teškoćama bude napušten. Bitno je da svi mi – političari, kandidati za mandat, svi koji imaju utjecaja – konstruktivno pridonesemo oblikovanju budućnosti Europe. Previše toga možemo izgubiti ako bi europski projekt iskliznuo s tračnica.
Bitno je da svi mi koji smo građani Europe iziđemo na birališta 22. – 25. svibnja. Mi, biskupi, potičemo da glasovanje bude odgovor na poticaje informirane savjesti.