IZJAVA FAKULTETSKOG VIJEĆA KBF-a NAKON OSTAVKE PROF. IVANČIĆA NA DUŽNOST REKTORA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA
Zagreb
“Katolički bogoslovni fakultet”, ističe se u izjavi, “bio je uvjeren da je doba ‘getoizacije teologije’, te ‘društvene getoizacije’ ili društvene marginalizacije teologa stvar ideologizirane prošlosti i stvar totalitarnih sustava 20. stoljeća. Namjesto da se događa svojevrsna isprika zbog nepravednog izbacivanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta kao članice utemeljiteljice modernog Zagrebačkog sveučilišta, uslijedile su nove neargumentirane, povijesno već poznate optužbe”.
Zagreb, 22. 12. 2001. (IKA) – Fakultetsko vijeće Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) Sveučilišta u Zagrebu na svojoj trećoj redovnoj sjednici održanoj 21. prosinca razmatrajući događaje nakon izbora prof. dr. sc. Tomislava Ivančića za rektora Zagrebačkog sveučilišta, a posebice povodom njegove ostavke na dužnost Rektora uputila je izjavu za javnost. Na početku izjave navedeni su razlozi zbog koji je Katolički bogoslovni fakultet predložio red. prof. dr. sc. Tomislava Ivančića za Rektora, podržao njegovu kandidaturu te argumentirano branio njegov izbor. Učinjeno je to, kako se navodi u Izjavi, sa uvjerenjem da Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu “ima ljudski prikladnog, znanstveno sposobnog, sveučilišno autonomnog, politički nepristranog i europski otvorenog kandidata za Rektora” te “da je to u duhu hrvatske znanstvene i povijesno-kulturološke sveučilišne tradicije, koja je sastavni dio srednjoeuropskog civilizacijskog kruga”. Katolički bogoslovni fakultet, kaže se nadalje u izjavi, “vjerovao je da se u Hrvatskoj na početku 21. stoljeća razmišlja europski i demokratski” i “da je Sveučilište, prije svega, znanstvena i politički nadstranačka Ustanova, oslobođena ideoloških i političkih, kako prošlih tako i sadašnjih svrstavanja i razvrstavanja, te da se na Sveučilištu poštuje znanstvena, istraživačka i demokratska autonomija”.
“Negativne reakcije dijela znanstvene javnosti, pogotovo pojedinaca na Sveučilištu, stvarale su nezdravu klimu, kako u odnosu na Ivančićevu osobu tako i na Fakultet iz kojega on dolazi. Rasprave se nisu vodile na znanstvenoj nego na ideološko-političkoj osnovi s oznakom vremena za koje smo mislili da je iza nas. Stoga je Katolički bogoslovni fakultet bio iznenađen kada su neki počeli stavljati u pitanje teologa kao rektora, teologiju kao znanost i mjesto Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebačkoj sveučilišnoj zajednici u čijim je on korijenima i jedan od njegovih utemeljitelja. Katolički bogoslovni fakultet smatra Zagrebačko sveučilište svojom kućom koju je gradio od njezinog početka i bio aktivnim članom sve do 1952. godine kada je iz nje političkom odlukom izbačen. Veoma je indikativno, a za današnje prilike poučno, da tadašnji Senat Zagrebačkog sveučilišta nije htio sudjelovati u toj političkoj odluci. Na taj način Katolički bogoslovni fakultet je de facto, ali ne i de iure prestao biti sastavnim dijelom Sveučilišta u Zagrebu”, ističe se u izjavi Fakultetskog vijeća Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. “Katolički bogoslovni fakultet”, nastavlja se u izjavi, “bio je uvjeren da je doba ‘getoizacije teologije’, te ‘društvene getoizacije’ ili društvene marginalizacije teologa stvar ideologizirane prošlosti i stvar totalitarnih sustava 20. stoljeća. Namjesto da se događa svojevrsna isprika zbog nepravednog izbacivanja Katoličkoga bogoslovnog fakulteta kao članice utemeljiteljice modernog Zagrebačkog sveučilišta, uslijedile su nove neargumentirane, povijesno već poznate optužbe. Namjerno se preskače srednjoeuropsku tradiciju i tradiciju velikog dijela europskih zemalja u kojima su teološki fakulteti u sastavu državnih sveučilišta, teolozi priznati javni djelatnici i teolozi ravnopravni i dobrodošli rektori sveučilišta. Ne bi se smjelo zaboraviti činjenicu da je Teološki fakultet dao nekoliko vrsnih rektora iz svojih redova; tako izbor kolege Ivančića nije bio nikakav presedan kako u zagrebačkom tako i u europskom smislu”.
“Ponašanje dijela hrvatske znanstvene i medijske javnosti doživljavamo ne kao iskorak, nego kao zastoj na putu u Europu i Europsku uniju u kojoj teološki fakulteti zauzimaju svoje opravdano povijesno, znanstveno i civilizacijsko mjesto. Katolički bogoslovni fakultet sa svojim profesorima, od kojih je najveći broj doktorirao na najuglednijim europskim sveučilištima i podržava veze sa svojim kolegama u Europi i svijetu, može biti vrijedan doprinos daljnjoj europeizaciji Zagrebačkog sveučilišta. To na poseban način potvrđuje uspješno sudjelovanje predstavnika Teološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u znanstvenim europskim projektima. Želja nam je da događanja, istupi i pisanja u svezi s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Zagrebačkog sveučilišta budu svojevrsna poruka svima, kako sveučilišnoj zajednici tako i hrvatskoj javnosti. Kao što je Katolički bogoslovni fakultet u prošlosti preko svojih rektora Sveučilišta, istaknutih i priznatih znanstvenika i profesora obogatio hrvatsku znanost i kulturu, tako će to i dalje činiti, a u inozemstvu zagovarati interese Zagrebačkog sveučilišta i Republike Hrvatske”, piše u Izjavi Fakultetskog vijeća Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu nakon izbora i ostavke prof. dr. sc. Tomislava Ivančića na dužnost rektora Zagrebačkog sveučilišta. (i12549sa)