Izjava Komisije "Justitia et pax" o projektu "Družba Adria"
Komisija očekuje da hrvatske vlasti prekinu stanje neizvjesnosti i nezakonitosti oko ovog potencijalno veoma opasnog projekta, tako da odustanu od njega i objave to hrvatskoj javnosti i stranim partnerima
Hrvatski biskupi su na XXXI. plenarnom zasjedanju od 10. do 13. listopada 2005. održanom u Splitu izrazili veliku zabrinutost zbog još uvijek neriješenog pitanja oko prijevoza nafte koji prijeti uništenjem Jadranskoga mora što bi za Hrvatsku značilo nenadoknadiv gubitak. Biskupi su zatražili od svoje komisije “Justitia et pax” da se obrati hrvatskim vlastima i javnosti u svezi s ovim pitanjima.
Komisija “Justitia et pax” Hrvatske biskupske konferencije izražava zabrinutost i negodovanje zbog stanja pravne i građanske nesigurnosti, koju već pune tri godine održava ovaj projekt izvoza visoko-sumporne sibirske nafte kroz hrvatski naftovod (Janaf) i luku Omišalj. Komisija konstatira da su zakonski rokovi za ocjenu stručne utemeljenosti i potpunosti Studije utjecaja na okoliš ovog projekta već više puta prekršeni. Komisija izražava zabrinutost zbog nerazumljive dobrohotnosti prema inicijatoru ovog projekta, javnoj tvrtki Janaf, kojoj se već dva puta dopušta popravljanje i dorada navedene Studije. Ovu izvan-pravnu popustljivost vlasti dodatno pogoršava činjenica da Republika Hrvatska, zemlja-kandidat za Europsku uniju, u ovom slučaju ne poštuje ni preporuke EU o prijevozu nafte kopnenim putem – a ne morem, niti propise EU o procjeni utjecaja na okoliš, a posebno ne međunarodne i europske konvencije, koje je prihvatila, a koje je obvezuju da obavijesti susjedne zemlje o mogućim prekograničnim utjecajima na okoliš i traži njihovo mišljenje.
Sadašnje stanje neizvjesnosti – zbog neocjenjivanja Janafove Studije i “popravnih ispita” – traje već više od godinu dana, pa opterećuje javnost i navlastito građane koje dotrajali Janafov naftovod i opasnosti od izvoza ruske nafte kroz Jadransko more mogu ozbiljno i trajno ugroziti, bilo da se radi o zdravlju ljudi, izvorima pitke vode, ili o trajnom narušavanju ekosustava te ljepote i čistoće Jadrana.
Hrvatska je javnost opravdano osjetljiva na moguće ugrožavanje hrvatskih trajnih prirodnih dobara i usporednih prednosti – mora i izvora vode – koji moraju ostati baštinom i naraštaja koji dolaze. Komisija dobro zna da je opasnost od izlijevanja nafte iz istrošenog naftovoda, ili zbog brodoloma, realna, iako ne i neminovna. Ali Komisija i javnost isto tako dobro znaju da je u sadašnjim uvjetima nepostojanja rješenja za balastne vode tankera, koji bi dolazili po rusku naftu u Omišalj, ova druga opasnost neminovna i da je moguće Jadran nepopravljivo uništiti, kako što je u samo osam godina biološki bilo uništeno Crno more od balastnih voda, tj. od invazivnih vrsta, otrova, virusa i bakterija iz drugih mora. Komisija osim toga napominje da za sad ne postoji nikakvo prihvatljivo rješenje za visoko-hlapljive otrovne plinove, koji se ispuštaju prilikom ukrcaja nafte na tankere.
Komisija očekuje da hrvatske vlasti neće dati suglasnost za ovako neprihvatljive opasnosti po hrvatske građane, javne usluge (vodoopskrba) i gospodarske djelatnosti (turizam, ribogojstvo, ribarstvo, školjkarstvo…), dok god se Janafov naftovod ne obnovi i ne uspostavi efikasan nadzor nad izmjenom balastnih voda u skladu s konvencijom Međunarodne pomorske organizacije iz veljače 2004. godine. Komisija isto tako očekuje da će hrvatska Vlada poštivati opće dobro i javni, a ne parcijalni interes jedne tvrtke, koja je u stanju ugroziti opće dobro mnogih.
I, na koncu, Komisija konstatira da ovaj projekt ne pridonosi opskrbljenosti Hrvatske naftom, nego promiče strani interes, te prihvaća rizik izlijevanja nafte na kopnu, ili na moru, kao i uništavanja ekosustava i biološke raznolikosti Jadranskog mora. Zbog toga Komisija očekuje da hrvatske vlasti prekinu stanje neizvjesnosti i nezakonitosti oko ovog potencijalno veoma opasnog projekta, tako da odustanu od njega i objave to hrvatskoj javnosti i stranim partnerima. U javnom bi interesu bilo, kad bi hrvatske državne vlasti upravo povodom ovog slučaja pokrenule inicijative kod jadranskih država, da se jedinstveno bogatstvo Jadranskog, malog i zatvorenog mora, efikasno i trajno zaštiti tako, da se što prije za nj zatraži i dobije od specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda, “Međunarodne pomorske organizacije”, status “posebno osjetljivog morskog područja”.
Ovaj apel Komisija HBK “Justitia te pax” upućuje hrvatskim vlastima i hrvatskoj javnosti.
Zagreb, 21. listopada 2005.
Mons. Vlado Košić
predsjednik Komisije HBK “Justitia et pax”