Rim, (IKA) – Povijesno-kritička metoda je pozitivna, ali je se treba upotpuniti, istaknuto je u izlaganju pape Benedikta XVI. koje je pročitano 14. listopada na 14. općem zasjedanju biskupske sinode u Rimu. Prikaz Papina izlaganja prenio je vatikanski dnevnik L’Osservatore Romano, koji ističe kako se Benedikt XVI. u svojem izlaganju, u suštini, pozvao na dokument o tumačenju Biblije u Crkvi koji je 1993. objavila Papinska biblijska komisija pod vodstvom Ratzingera, koji je u to vrijeme obnašao dužnost kardinala pročelnika Kongregacija za nauk vjere. Papa je, kako prenosi L’Osservatore Romano, skrenuo pozornost na opasnosti isključivo povijesno-kritičke egzegeze. “Slušali smo o svim dobrima koja mogu proizaći iz egzegeze, ali moramo uzeti u razmatranje također njezine opasnosti”, istaknuo je Papa. “Povijesno-kritička metoda pomaže shvatiti da sveti tekst nije mit, već zbiljska povijest, pomaže shvatiti duboko jedinstvo čitavoga Svetog pisma. Svojim prilozima najviše akademske razine pomaže shvatiti čitavu stvarnost određenog događaja, ali može dovesti i do toga da se Bibliju shvaća kao knjigu koja se odnosi samo na prošlost”, rekao je Papa. U drugom dijelu osvrnuo se na dogmatsku konstituciju Drugoga vatikanskog sabora o Božjoj objavi Dei Verbum. “Ako nestane hermeneutike vjere njezino će mjesto zauzeti pozitivistička ili sekularistička hermeneutika, prema kojoj se Bog ne javlja u povijesti. Sve se svodi na ono ljudsko, kao što se to događa u aktualnom ‘mainstreamu’ egzegeze u Njemačkoj, koja niječe Kristovo uskrsnuće i ustanovljenje euharistije od strane Sina Božjega”, upozorava Papa. Prema Papi, dakle, “potpuno je besmislen i neodrživ dualizam koji trenutačno dijeli teologiju i egzegezu: teologija koja se ne temelji na tumačenju Svetog pisma teologija je bez temelja, kao što je bez temelja egzegeza koja nije teološka”. “Preneseno na polje prakse nužno je proširiti izobrazbu budućih egzegeta”, zaključio je Papa.