Sisak, (IKA) – Izložba ikona autora Borisa Grkovića „Maria Mater Dei” otvorena je u četvrtak 23. studenoga u Dvorani Juran i Sofija sisačkog Velikog Kaptola. Postav donosi devetnaest ikona Bogorodice s Djetetom, uglavnom većeg oltarnog formata, načinjenih, s izuzetkom jedne, prema uzorima koji su od 13. do 17. stoljeća nastajali u radionicama naših srednjovjekovnih madonera. Te ikone posadnjašuju minula stoljeća te uprisutnjuju naše drevne ikonografske majstore i njihovo djelo.
Uz brojne Sisčane i autora otvorenju izložbe nazočili su sisački biskup Vlado Košić, prof. dr. Jure Zečević, OCD, generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić te ravnateljica Dijecezanskog muzeja biskupije Spomenka Jurić koja je na početku i pozdravila sve okupljene.
Govoreći o Grkovićevim djelima, prof. Zečević istaknuo je kako se ikone ne dolazi gledati kao druga likovna djela, već „ikone također gledaju nas”. „Kroz poglede svečanih i oduhovljenih likova Krista i Bogorodice dotiče nas neki savršeni mir koji nije od ovoga svijeta i koji pružajući predokus nebeskoga omogućava nadilaženje tvarnoga i prolaznoga. S obzirom da Grkovićeve ikone, kao i ikone drugih ikonopisaca, nisu samo nadahnute svojim starim uzorima, nego u svemu nastoje biti njihov što identičniji odraz, kritičaru umjetnosti često se postavlja pitanje radi li se ovdje možda samo o kopiranju i zanatskom preslikavanju? Međutim, da bi se autentično vrednovale ove preslikane ikone važno ih je doživjeti u njihovom izvornom ambijentu, osvijestiti si njihovu prvotnu svrhu i namjenu, koja nije samo umjetničke nego prvenstveno bogoštovne naravi. A u tom kultnom kontekstu uspjelost i kvaliteta ikone mjeri se ne toliko prema unikatnosti sadržaja i rasporeda boja koliko prema njenoj sposobnosti ili nesposobnosti da štovatelju omogući komunikaciju s Bogom. Upravo zato se, ne samo kod Grkovića, nego i u ikonografskim radionicama staroga doba, bez ikakvih kompleksa originalnosti i unikatnosti – stvaralo više ‘istih’ ikona, od kojih je svaka unatoč ‘istosti’ izvorna, jer pobožniku koji je motri jednako posreduje uzvišeni doživljaj Božje blizine, ljepote i dostojanstva, odraženih u likovima Krista, Bogorodice i svetaca… Upravo zbog tih blagotvornih i oplemenjujućih učinaka na unutarnje dimenzije čovjekovog bića, bilo bi uputno da ikonografsko stvaralaštvo bude sve prisutnije i zapaženije u našoj hrvatskoj crkvenoj i umjetničkoj javnosti. Motreći ikone tražitelji lijepoga i uzvišenoga imaju prigodu sastati se sa svojom vlastitom bogolikošću i autentičnošću”, ustvrdio je prof. Zečević, istaknuvši kako je ovo autorova devetnaesta samostalna izložba.
Obraćajući se okupljenima, Grković je podsjetio na svoj stvaralački put istaknuvši kako se sa slikarskim tehnikama, naročito s tehnikama starih majstora, upoznaje u splitskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture, u razdoblju od 1972. do 1977. godine, a prve poteze kistom vuče po uputama majstora restauracije Filipa Dobroševića. Otkrivajući tehnike izrade ikona, Grković je rekao kako je za izradu ikone oltarske veličine potrebno i više od 800 radnih sati.
Otvarajući izložbu, biskup Košić zahvalio je autoru i svima uključenima u njeno postavljanje, rekavši kako ona dolazi kao prava priprava za božićne blagdane. „Ova izložba nosi ime ‘Maria Mater Dei’, a isti natpis nalazi se i iznad glave Bogorodice na centralnoj ikoni. To je dio i naše molitve: ‘Sancta Maria, Mater Dei, ora pro nobis peccatoribus’. Ova izložba donosi ikone Marije koja nam nosi Boga, a koji se rodio kao čovjek za nas. Marija nas upućuje Kristu i susret s njom uvijek je jedan duhovni događaj. Zato, neka bude blagoslovljena ova izložba i svi oni koji će je posjetiti, koji će se ovdje moliti te koji će se ovdje susresti s Marijom i Isusom”, zaključio je biskup.
U glazbenom dijelu programa nastupila je solistica Sanja Sklizović. Izložba ostaje otvorena do 6. siječnja 2018. godine i može se razgledati svaki radni dan od 8 do 16 sati.