Izložba „Kardinal Alojzije Stepinac – Put svetosti" u Šibeniku
Izložba „Kardinal Alojzije Stepinac – Put svetosti" u Šibeniku
Šibenik (IKA )
Šibenik, (IKA) – Izložba „Kardinal Alojzije Stepinac – Put svetosti (1898 – 1960 – 1998 – 2017)” u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture otvorena je u Šibeniku u nedjelju 2. travnja u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić. Riječ je o istoj izložbi koja je 14. lipnja prošle godine upriličena u Europskom parlamentu u Bruxellesu, zalaganjem hrvatske europarlamentarke Marijane Petir. Izložba obuhvaća vremensku lentu koja prikazuje Stepinčev život u kontekstu povijesnih događanja u Europi i Hrvatskoj od 1898. do 2016. godine, s brojnim fotografijama iz Stepinčeva života. Osamnaest izloženih postera donosi Stepinčeve poruke o važnim segmentima njegova života, prožetog vjerom u Boga. Izložba obuhvaća i skulpture bl. Stepinca, radove akademskih kipara, kao i četiri medalje posvećene blaženiku.
Na otvorenju izložbe bili su i gradonačelnik Željko Burić i dožupan Zoran Smolić, saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, šibenski biskup Tomislav Rogić, te umirovljeni biskup Ante Ivas, koji se prisjetio kako je kao mladi bogoslov čitavu noć bdio kraj odra kardinala Stepinca, dok su brojni građani krišom stavljali na njega predmete koje su potom tijekom cijelog svog života čuvali kao relikvije. I sam je, kazao je, tijekom te noći stavio na kardinalovo tijelo jednu sličicu s njegovim potpisom, koju i danas čuva.
Petir je rekla da je izložbu u Bruxellesu službena Srbija željela spriječiti svim silama, ali nije uspjela, jer je „čista kao suza, baš kao što je i Stepinac čist kao suza”. Poznato je da je Stepinac još 1955. rekao da je pitanje ujedinjene Europe pitanje zdrave pameti i da je smatrao da upravo Europa na kršćanskim temeljima može ljudima pružiti blagostanje. Ovom izložbom želi se posredovati istina o Stepincu, o kojem su se, nakon nepravedne osude, širile i laži i dezinformacije. Prešućivane su njegove humanitarne inicijative, da je na njegovu inicijativu pokrenut Caritas, ali i da je u suradnji s Dijanom Budisavljević i nekim drugim viđenijim intelektualcima među kojima je bilo i onih srpske nacionalnosti, spasio više od 27 tisuća žena, djece i svih onih koji su bili u potrebi, kazala je Petir.