Split, (IKA) – Na prijedlog Prezbiterijaloga i Savjetodavnog vijeća Hvarske biskupije u ponedjeljak 27. veljače održan je izvanredni sastanak dijecezanskih i redovničkih svećenika koji djeluju na području te trootočke biskupije. Susret svećenika predvođenih mjesnim biskupom Slobodanom Štambukom i generalnim vikarom Hvarske biskupije mons. Stankom Jerčićem upriličen je u prostorima dominikanskoga samostana Sv. Katarine u Splitu. Dijecezanskim svećenicima priključili su se franjevci splitske Provincije Presvetoga Otkupitelja koji djeluju na Braču, franjevci Provincije Bosne Srebrene s Hvara, franjevac Hrvatske provincije sv. Jeronima iz Visa i dominikanci samostana u Bolu na Braču i Staroga Grada na Hvaru. Susret je počeo molitvom Srednjega časa koju je predvodio hvarski biskup. U prigodnoj molitvi poslije Časoslova dekan Viškoga dekanata Ivica Huljev potaknuo je svećenike da budu vidljivi znak Božje ljubavi. Neka u svima poraste iskrena želja za solidarnošću kao djelatnim odgovorom na očekivanja ljudi, poručio je viški dekan.
Otvarajući radni program skupa generalni vikar mons. Jerčić podsjetio je biskupijski kler da je izvanredni sastanak potaknut prijedlozima biskupijskih vijeća održanih nedavno u Hvaru. Kao povod sastanku istaknuo je iznenadnu smrt dijecezanskoga svećenika Paulina Bjaževića, višegodišnjega župnika u Visu, zbog čega je tamošnja župa ostala bez župnika. Nadalje, ustvrdio je kako je gubitak viškoga župnika ustvari otvorio mnoga druga važna pitanja u biskupiji s naglaskom na nedostatak svećenika, pastoralnu praksu, možebitne probleme i poteškoće u radu te prijedloge za uspješnijim pastoralnim radom. Pojasnio je kako je ideja biskupijskih vijeća bila da se na sljedećemu skupu svećenika, planiranomu za 19. travnja, u raspravu oko svećeničkih službi po župama i pastoriziranja vjernika uključi odgovorne vjernike laike. Osvrnuo se i na cilj skupa u kontekstu nadolazećega imenovanja novoga hvarskoga biskupa: „I ne pomišljamo da bismo ga ovim analizama i mogućim zaključcima ili prijedlozima stavljali pred gotov čin, nego bismo mu, naprotiv, htjeli pomoći na način da bismo kroz ove naše radne susrete skicirali svojevrsnu ‘pastoralnu mapu’ naše biskupije te ponudili nekakav ‘GPS vodič’ za organiziranje i eventualno reorganiziranje pastoralne brige”, poručio je generalni vikar, potaknuvši kler na aktivno uključivanje u raspravu s mišljenjima i prijedlozima.
U uvodnoj riječi hvarski biskup pojasnio je da je povod sastanku smrt viškoga župnika i činjenica da je grad Vis ostao bez župnika. Obratio se svećenicima s molbom da mu svojim savjetima i prijedlozima pomognu u rješavanju nastaloga problema. „Ne bih želio da nam se ovaj sastanak pretvori u samo isticanje poteškoća, nego kako na te poteškoće gledati i kako ih rješavati. U tom smislu očekujem od svih stav odgovornosti prema budućnosti naše biskupije. Neka Majka Božja, koju naš narod iskreno štuje, posreduje za sve nas kod Boga”, poručio je mons. Štambuk. Prenio je, zatim, pozdrave splitsko-makarskoga nadbiskupa i metropolite Marina Barišića. Svećenik mr. Pavao Gospodnetić na službi župnika u Pučišćima ukratko je izložio sudionicima statističke podatke o broju svećenika s projekcijama za nadolazeće razdoblje. Podsjetio je kako je 1976. godine Hvarska biskupija imala 36 aktivnih svećenika i petnaestak svećenika koji su bili na službi izvan biskupije ili umirovljeni. Godine 1986. broj aktivnih svećenika smanjen je za 8 posto, dok u 2017. godini biskupija ima samo 23 aktivnih svećenika.
Dekan Bračkoga dekanata i župnik u Supetru Toni Plenković uputio je u kratkomu izlaganju na važnost promjene mentaliteta i stava prema pastoralnom radu. Rekao je kako mu se čini da bi cilj skupa svećenika i redovnika trebao biti zadati biskupijskom pastoralu neki novi put. Iznio je, zatim, statističke podatke o broju misa po otocima iz 2014. godine, prema kojima se na otoku Braču u 22 župe zimi slavi 29 misa, a ljeti 32 mise, dok se na otoku Hvaru u 19 župa zimi slavi 29 misa, a ljeti 33. Dosadašnji način pastorala od kojega ne namjeravamo odustati ne proizvodi učinke koje bismo htjeli u župnim zajednicama. Pravo je ustvari pitanje što se to događa s našim pastoralom u župama. Župe nam umiru zbog negativne selekcije i uslijed turizma i njegovih posljedica. Mladi su nam ravnodušni i zaziru od Crkve. Mišljenja su da im se religiozne prakse nameću i ne doživljavaju ih kao svoje, upozorio je, uz ostalo, mladi brački dekan, upućujući na rezultate provedenih istraživanja među mladima. Potrebna je nova evangelizacija koja nam se nameće kao izazov. Pozvani smo izgrađivati strukture koje će ostvarivati novu evangelizaciju. Potrebno je razraditi modele župa za nadolazeće razdoblje i pripremiti vjernike na određene promjene, istaknuo je na kraju brački dekan Plenković. Osvrnuvši se na pitanje poteškoća oko imenovanja župnika u Visu, izrazio je svoju spremnost i stavio se na raspolaganje biskupu.
Viški dekan i župnik u Komiži pojasnio je kako se stanje na području biskupije mora sagledavati u kontekstu od 100 godina, a prema modelima biskupijskih skupština u nekim drugim zemljama. Primijetio je kako je negativna selekcija prisutna na svim razinama. Naveo je tako da je 1910. godine u Komiži obavljeno 198 krštenja, dok je 1934. godine bilo svega stotinjak podjela toga sakramenta. Osvrnuvši se na sadašnje stanje u toj župi Viškoga dekanata, pojasnio je kako od 1.180 stanovnika Komiže nešto manje od 1000 stanovnika prima obiteljski blagoslov, od kojih 13 posto vjernika sudjeluje na nedjeljoj misi. Redovito sudjelovanje na nedjeljnoj euharistiji prakticira svega 20 posto vjernika između 20. i 40. godine života i 24 posto vjernika starijih od 65 godina. Govoreći o pastoralnim perspektivama na tom otoku, istaknuo je da bi pastoralnu skrb za vjernike trebala obavljati dvojica svećenika kroz umreženi oblik pastorala. Pojasnio je da bi oni trebali djelovati kao pravi tim, i to tako da župnik Visa bude ujedno župni pomoćnik u Komiži, a župnik u Komiži župni pomoćnik u Visu. Potaknuo je svećenike na promišljanje o tome koga sve zahvaća redoviti pastoral na otocima, tko sve sudjeluje u crkvenim slavljima župnih zajednica te nisu li svećenici još uvijek, kako je rekao, „zatočeni u klerikalnom konceptu pastorala koji se temelji na liturgijskom kalendaru”. Predložio je ujedno da se pitanje novoga župnika u gradu Visu prepusti novomu hvarskom biskupu. Na kraju je uputio na važnost uključivanja vjernika laika u pastoral župnih zajednica. Nemamo više podlogu države koja bi branila naš položaj, zaključio je svećenik Huljev.
U raspravi koja je uslijedila svećenici su pojedinačno iznijeli svoj stav i viđenje problema u pastoralnom radu s mogućim rješenjima. Istaknuta je važnost dobroga sagledavanja i analize stanja, izazova i perspektiva u mjesnoj Crkvi. Župnik Milne, Ložišća i Bobovišća Tonči Kusanović uputio je na „nemoć prijenosa ljudskih i vjerničkih vrijednosti povjerenim im vjernicima”. Istaknuo je, pritom, važnost formiranja župnih suradnika i oblikovanja centara za zajedničko djelovanje. Predložio je i osuvremenivanje rada bratovština na otocima. Starogradski župnik Marko Plančić potaknuo je na razmišljanje o aktivnijemu uključivanju redovnika u samostanima u župni pastoral. Naveo je tako mogućnost da redovnici dominikanskoga samostana u Starom Gradu budu u dogledno vrijeme ujedno župnici u nekim župama središnjega dijela otoka Hvara. Najmlađi biskupijski svećenik Milan Šarić, na službi župnika u Selcima i Gornjemu Humcu, istaknuo je važnost podrške svećenicima i suradnju u pastoralnom radu na otocima. Mr. Gospodnetić istaknuo je važnost uloge mjesnoga biskupa u Crkvi koji bi, kako je rekao, trebao biti „motor” i pokretač svega o čemu se raspravlja. Biskup treba osluškivati, sabirati i odmjeravati stvari koje se događaju na terenu, poručio je pučiški župnik. Franjevci su u svojem obraćanju poručili kako su redovnici pomoć Crkvi. Franjevac Stipo Marčinković iz provincije Bosne Srebrene ustvrdio je kako smjer društvenih kretanja ne određuje Crkva, pa je ona u svojem poslanju pozvana osloniti se na Božju pomoć. Istaknuto je, nadalje, kako mjesna Crkva ima malo povjerenja u vjernike laike te se stječe dojam da su oni u biskupiji zanemareni.
„Nadam se da me niste kroz biskupsku službu doživjeli kao čovjeka koji želi mimoilaziti svoje svećenike. Bez svećenika mi biskupi ne možemo mnogo. Svećenici su glavni aktivci na terenu, oni su glavni sudionici pastorala. Pozvani smo biti Crkva u kojoj će svatko odigrati svoju ulogu. Hvala vam svima za dobru riječ, hvala vam za vaše viđenje problema i stav koji ste iznijeli. Nadasve hvala onima koji su izrazili svoju spremnost biti na usluzi u potrebama naše biskupije”, poručio je na kraju hvarski biskup kleru. U zaključnoj riječi uputio je molbu sudionicima da se odazovu i sljedećemu sastanku koji će 19. travnja biti održan u župi sv. Ivana Krstitelja u Postirima gdje će se slaviti ovogodišnja misa posvete ulja.