Jasenka Frelih nova magistrica moralne teologije

Zagreb, (IKA) – Na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 28. ožujka svoju magistarsku radnju “Etika Arthura Schopenhauera i kršćansko načelo solidarnosti” obranila je i položila usmeni komisijski ispit Jasenka Frelih i time stekla naslov magistra znanosti u specijalizaciji moralne teologije. Tročlanu ispitnu komisiju činili su prof. dr. sc. Marijan Biškup, prof. dr. sc. Josip Oslić, koji je ujedno i mentor samoga magistarskog rada, i prof. dr. sc. Stjepan Baloban. Rad ima za cilj ukazati na zajedničke crte etičkog nauka Arthura Schopenhauera (1788-1860) utemeljenog na supatnji ili sućuti, te suvremenoga crkvenog moralnog naučavanja s izvorištem na načelu solidarnosti. Rad je podijeljen na tri cjeline. U prvoj se iznosi pozadina Schopenhauerova stvaralačkog djelovanja i temelji njegove filozofije, a to je njegovo shvaćanje svijeta kao predodžbe, gdje volja preuzima gotovo ulogu uma, jer za njega je sve postojeće samo projekcija ljudske volje. U drugom dijelu, koji ujedno čini jezgru rada, njegov etički nauk raščlanjuje se na nekoliko tema koje razmatraju osnovna pitanja koja daju temelj njegovoj etici. U trećoj cjelini rad prikazuje kako se suvremena moralna teologija razvijala od kraja XIX. stoljeća pa do najnovijih dana, prateći većinom naučavanje papa XX. stoljeća kroz njihove enciklike. Schopenhauerova etika može se paralelno uspoređivati s kršćanskim shvaćanjem morala, bez obzira što je sam Schopenhauer nije direktno dovodio u vezu. Njegovo shvaćanje supatnje ide uz bok današnjim stremljenjima u moralnoj teologiji, gdje se gotovo najveća važnost u međuljudskim odnosima pridaje upravo načelu solidarnosti.