Jasenovac, (IKA) – U svim župama Požeške biskupije obilježen je 7. travnja spomen na jasenovačke i ostale žrtve totalitarnih sustava. Požeški biskup Antun Škvorčević pozvao je sve vjernike da toga dana postom, žrtvom, molitvom i misom iskažu poštovanje i zahvalnost svima koji su nevino stradali samo zato što su pripadali svome narodu ili svojoj vjeri.
Posebno je potaknuo svećenike i vjernike župa u kojima su pojedini svećenici bili ubijeni u tijeku ili neposredno nakon II. svjetskog rata da na “Žalosni petak” u svojim župnim crkvama njima na spomen i za njihove duše kao i za one koji su ih iz mržnje ubili prikažu euharistijsko slavlje: župa sv. Josipa u Slatini za ubijenog župnika Julija Bürgera; župa Presvetog Trojstva u Čačincima za ubijenog župnika Augustina Dukovića; župa Našašća sv. Križa u Orahovici za ubijenog župnika Ivana Đanića; župa Pohoda BDM u Voćinu za ubijenog župnika Josipa Martinca; župa sv. Nikole u Podgoraču za ubijenog kapelana Antuna Dunaja; župa Blažene Djevice Marije u Novoj Kapeli za ubijenog župnika Antuna Đurića; župa sv. Mihaela Arkanđela u Staroj Gradiški za ubijenog župnika Ferdu Ivana Maretića; župa sv. Marije Magdalene u Bebrini za ubijenog župnika Josipa Matijevića; župa sv. Nikole u Pleternici za ubijenog župnika Franju Radovića.
Središnji biskupijski molitveni susret bio je 7. travnja u župnoj crkvi u Jasenovcu. Euharistijsko slavlje predvodio je biskup Škvorčević. Na slavlju su, osim brojnih koncelebranata, sudjelovali i brojni vjernici iz jasenovačke, novljanske, lipovljanske, međuričke i gornjorajićke župe. Slavlju je prethodila ulazna procesija u kojoj su bili ministranti s bakljama i lampionima, đakoni, kanonici, svećenici i biskup, a na njenom čelu bio je veliki drveni križ od izgorjelih dijelova krovne konstrukcije župne crkve u Domovinskom ratu.
Biskup je kazao kako je podrijetlo zla i dalje nedovoljno poznato, ono je iracionalno, a osobito se manifestiralo u totalitarnim režimima: fašizmu, nacizmu i komunizmu, koji su zlo prakticirali na nedužnim “samo zato što pripadaju nekom narodu, vjeri ili drugom opredjeljenju”. U tom su smislu “Jasenovac, Bleiburg i Vukovar svojevrsne metafore šire organizirane i nasilne zloće u kojoj je poražen čovjek krvavoga dvadesetog stoljeća”. Na poticaj pape Ivana Pavla II. od Velikog jubileja 2000. u Požeškoj biskupiji održava se Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika u petak prije nedjelje Cvjetnice, jer se na malom području te biskupije nalaze brojni krvavi tragovi zla i nasilja 20. st., od logora u Jasenovcu i Staroj Gradiški do Požege i Slatinskog Drenovca.
Ovdje u Jasenovcu održano je mnoštvo govora. Mnogi od njih bili su ispunjeni mržnjom i osvetom prema zločinu i zločincima. Tako smo bili svjedoci svojevrsnoga duhovnog nasilja u kojem je još jednom izgubio čovjek. Naime, postoji spirala zla u kojoj je uvijek žrtva čovjek. Kada netko povjeruje zlu i počne ga provoditi, osobito nad nevinim ljudima, prvo je on žrtva, jer je zloća u njemu ubila čovjeka. Nanoseći zlo drugome, ubijajući ga, čini njega žrtvom. Kada je obrana ubijene žrtve, govor i pisanje o zlu, zločinima i zločincima, popraćena mržnjom i osvetom, ponovno progovara zloća, poražen je čovjek, postaje još jedanput zarobljenikom zla, rekao je biskup, istaknuvši kako su se vjernici okupili kako bi požalili i oplakali svaku nevinu žrtvu, bez obzira na njenu nacionalnu, vjersku i drugu pripadnost, ubijenu u Jasenovcu ili na drugim stratištima. Požalio je što još uvijek postoji više “istina” o Jasenovcu, te se usuđujemo uputiti molbu svima odgovornima, od politike do znanosti, da učine sve što je moguće i potrebno kako bi se došlo do jedne, prave istine o Jasenovcu, koja će nas osloboditi. Na kraju je pozvao sve na molitvu za oproštenje, kajanje i uzdizanje iznad zla. Propovijed je biskup zaključio riječima: “Povjeravamo danas Božjem milosrđu i ljubavi sve žrtve i zločince, ponoseći se sa svima onima koji su u teškim vremenima radije podnijeli progone poniženje i smrt, nego se svrstali među nasilnike. Na njihovu je čelu bl. Alojzije Stepinac, koji se nije sustezao jasenovački logor proglasiti najvećom nesrećom Hrvatske, a ubojice u njemu nazvati sramotnom ljagom. Neka sve nedužne žrtve i mučenici nađu u našem sabranom i molitvenom srcu trajan i dostojan spomen, a u Bogu vječni mir i proslavu”.
Nakon popričesne molitve uslijedio je pokornički ophod oko crkve. Liturgijsko slavlje pjesmom i glazbom pratio je zbor crkve Sv. Lovre pod ravnanjem mo Alena Kopunovića Legetina.