Središnje misno slavlje predvodio je mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, koji je u propovijedi istaknuo potrebu molitve, trajnog pamćenja i očuvanja dostojanstva svih stradalih u tragičnim poglavljima hrvatske povijesti.

U ime Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka, predsjednik Frano Čirko, pročitao je proglas s jasnim zahtjevima upućenima vlastima Republike Hrvatske. Oštro je osudio ponašanje državnih institucija, navodeći kako “vlada jedan dan sudjeluje u ekshumaciji 49 pobijenih mladih hrvatskih vojnika i civila, a već dva dana nakon toga u šumi Brezovica komemorira i slavi njihove krvnike”. Takvo ponašanje, kako je naglasio, “u suprotnosti je s logikom i zdravim razumom te duboko vrijeđa dostojanstvo žrtava Jazovke i drugih stratišta”.

Posebno je istaknuo zahtjev za ukidanje današnjeg praznika tzv. Dana antifašističke borbe, koji je, prema njegovim riječima, “od hrvatskoga naroda nikada prihvaćen” i predstavlja dan koji se, kako je naveo, “obilježava usprkos povijesnim činjenicama”. Čirko je pojasnio kako je, nakon brojnih znanstvenih radova i poziva hrvatskih povjesničara, došlo vrijeme da se “konačno i službeno utvrdi kako se 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica nije dogodilo ništa važno, osim manjeg i nebitnog sastanka nekolicine lokalnih komunista”, te da je “taj datum jedino i isključivo važan kao dan napada Hitlerove Njemačke na Sovjetski Savez”. Zaključio je: “Obilježavati taj nadnevak suludo je i bizarno, a jedino logično rješenje jest da se taj praznik jednostavno ukine”.

U nastavku proglasa Čirko je pozvao na: dostojno i trajno obilježavanje žrtava komunističkih zločina, provedbu dekomunizacije javnih prostora, uklanjanje spomenika jugoslavenskim komunistima, te pokretanje temeljitih pravosudnih istraga s ciljem nedvojbenog utvrđivanja nalogodavaca i izvršitelja zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima, uz objavu njihovih imena.

Posebnu pozornost okupljenih izazvalo je izlaganje Igora Vukića, uglednog novinara, politologa i predsjednika Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Vukić je predstavio svoja najnovija saznanja te iznio kritički osvrt na dosadašnja istraživanja ratnih i poratnih zbivanja u Hrvatskoj. Istaknuo je nužnost znanstveno utemeljenog, objektivnog pristupa i veću otvorenost državnih institucija prema istraživačima koji se bave osjetljivim dijelovima nacionalne povijesti, navodi se u priopćenju odnosno proglasu organizatora događaja Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka.