JEDINSTVENA AMERIKA: PROROČANSTVO TREĆEG TISUĆLJEĆA
Predsjednik CELAMA nadbiskup Oscar Rodriguez Maradiaga: “Zar još nije vrijeme da Sjeverna pomogne Južnoj Americi?”
Rim, 20. 11. 1997. (IKA) – U približavanju važnim trenucima njezine dvijetisućljetne povijesti, Crkva zaziva treću osobu Presvetoga Trojstva – Duha Svetoga. Čini to i u povodu održavanja Američke sinode, koja je započela 16. studenoga u Rimu svečanom misom u bazilici sv. Petra, koju je predvodio papa Ivan Pavao II.
Radni dio Sinode započeo je 17. studenoga u novoj Sinodalnoj auli. Sinoda cijeloga američkoga kontinenta od Aljaske do Ognjene zemlje na temu “Susret s Kristom živim, putem k obraćenju, zajedništvu i solidarnosti u Americi”, traje do 12. prosinca.
U svojoj propovijedi od 16. studenoga, papa Ivan Pavao II. osvrnuo se na proslavu 500-e godišnjice evangelizacije Amerike. “Od tog povijesnog dana započelo je djelovanje osvajača, no istodobno i veliko djelo evangelizacije kako bi narodi tog kontinenta upoznali Krista i njegovo evanđelje.”
U nastavku svog nagovora, Sveti Otac posebno je istaknuo važnost Američke sinode, jer će se “u tijeku te sinode razmišljati o prošlosti, no posebice o sadašnjosti američkog kontinenta. Nastojat ćemo u svakom njegovom dijelu uočiti znakove Kristove spasenjske prisutnosti, njegove riječi i žrtve kako bi se naše snage usmjerile na služenje obraćenju i evangelizaciji.”
Daljnji cilj Američke sinode jest promicanje suradnje između mjesnih Crkvi, s posebnim osvrtom na pitanje pravednosti i solidarnosti između svih američkih naroda. Na taj će se način Crkva koja je u Americi, koristeći se blagom iskustva 500-ljetnog kršćanstva, pripremiti na sučeljavanje s velikim izazovima trećega tisućljeća.
U prva dva radna dana Sinode, 17. i 18. studenoga, izlaganja je održalo više od trideset kardinala, nadbiskupa i biskupa s područja čitavog kontinenta. Izlaganja su bila posvećena pitanjima društvene pravde, suradnje između američkog Sjevera i Juga i zauzimanju Crkve za mir na američkom kontinentu. Istodobno je istaknuta potreba osnivanja udruga za pomoć po uzoru na onu njemačku “Adveniat”, i to jedne za Sjevernu, jedne za Južnu Ameriku. Upravo takve udruge zahtjevom su i enciklike o etici i ekonomskoj globalizaciji koja se posebice osvrće na društvenu pravednost, ekonomsku globalizaciju kao i globalizaciju solidarnosti, borbu za pravednost, evagelizaciju kultura, promicanje novoga međunarodnog, solidarnog i pravednog, društveno-ekonomskog odnosa, obrazovanje svećenstva i ekumensko zauzimanje. Sve su to veliki izazovi za američku Crkvu, istaknuli su redom govornici na Sinodi. Posebno je tragičan problem ekonomskog jaza između Sjevera i Juga, koji dovodi u pitanje kršćansku budućnost Hispanoamerikanaca koji se sele u SAD i Kanadu. Biskupi ističu kako je nužno pošteno vrednovati i plaćati proizvode koji dolaze iz Južne Amerike, a prodaju se u Sjevernoj Americi. I obratno: proizvodi iz Sjeverne Amerike ne bi smjeli imati tako nepravedne cijene u Južnoj Americi.
No, biskupi Južne Amerike posebno su oštro osudili trgovinu oružjem, u čemu negativnim primjerom prednjače upravo razvijene zemlje. “Ne trebamo oružje, ističu biskupi, već bolnice, škole i studentske domove kao i sve usluge koje mogu poboljšati život našeg pučanstva, posebice siromašnih.”
U pogledu suradnje Svete Stolice sa Crkvama u Americi, istaknuto je kako Sveta Stolica mora razmotriti načine lakše komunikacije i suradnje među svim biskupskim konferencijama sjevera i juga kontinenta. Govoreći o problemima sve raširenije trgovine drogom i oružjem te korupcije izlagači su se složili kako oni narušavaju zakonitost državnih ustanova, društveni i moralni red i pravdu uvjetujući cjelovit razvoj naroda. Drugom danu rada skupa, 18. studenoga, nazočan je bio i Sveti Otac.
Treći radni dan održavanja Američke sinode u Rimu, 19. studenoga, sinodalni oci iskoristili su za oblikovanje rada u manjim, jezičnim skupinama kako bi mogli produbiti sva pitanja koja se pojave u tijeku nastupa i rasprava u Sinodalnoj auli. Sudionici sinode podijeljeni su prijepodne u 12 skupina, od kojih su najbrojnije ona španjolska (6) i engleska (3), no zastupljeni su i “miješana” španjolsko-portugalska (1), francuska (1) i “miješana” talijansko-španjolska (1).
Sinodalni oci rad su, poslije podne 19. studenoga, nastavili 5. generalnim zasjedanjem. “Na pragu 2000. godine želimo predložiti Ameriku kao projekt koji za cilj ima jedinstvo do kojeg će se doći prinosom svake države tog kontinenta”. To je u svom nastupu izjavio kolumbijski biskup Jimenez Carvajal. Amerike imaju “mnogo zajedničkih problema: pojava selilaštva s juga na sjever, teški problemi prouzročeni tržišnom ekonomijom, vapaj siromašnih, no doživljavamo ih na različite, često oprečne, načine. No, imamo zajednički poziv: od svih zemalja stvoriti stvarnost pod jedinim imenom – Amerika, solidarna Amerika kao znak novih vremena. Do te svijesti treba prvo doći na razini Crkve kako bi se onda moglo govoriti o Americi kao društvenoj stvarnosti, kao proročanstvu trećega tisućljeća.
Više je sinodalnih otaca nastojalo pridonijeti tom projektu predlažući osnivanje Vijeća koje bi trajno povezivalo sjevernu, srednju i južnu Ameriku. Mons. Andre Gervais, nadbiskup Ottawe u Kanadi, predviđa da bi se izmjena darova mogla dogoditi bratimljenjem između kanadskih biskupija i onih s juga kontinenta kojima bi se moglo višestruko pomagati djelima solidarnosti, materijalnim dobrima. Posebno je dirljiva bila njegova zahvala Crkvama Južne Amerike.
Ponovno je oštro osuđen ekonomski jaz između bogatih i siromašnih zbog kapitalističkog sustava koji priznaje samo ekonomski dobitak, a zanemaruje čovjeka. Kardinal Apante Martinez, iz Portorika, priznao je “odgovornost Crkve u poticanju na obraćenje društva, polazeći od našeg, kao i na izgradnju novih ljudi u promicanju novog čovječanstva stavljajući u prvi plan siromašne i pomažući im da postanu graditelji vlastitog razvoja.” Čileanski nadbiskup Infante Alfonso podsjetio je kako je “temeljno pitanje naš vjernički, osobni i zajednički odgovor Riječi koja je postala tijelom. Sve ostalo tek su prilike u kojima moramo živjeti, sučeljavati se s njima i mijenjati ih, započinjući od samog odnosa prema Isusu Kristu. Graditi možemo u svakom onom trenutku u kojem poslušamo Riječ Božju koja nas poziva na uvijek nove odgovore.”
Inače, kao što je predviđeno, sinodalni radovi u prva dva tjedna bit će posvećeni nastupima sinodalnih otaca u Auli, treći tjedan produbljenju tematika u jezičnim skupinama, a posljednji dogovaranju i prihvaćanju završnih ciljeva te sinodalne poruke. Sinoda će svoje radove završiti svečanim misnim slavljem u bazilici sv. Petra 12. prosinca, upravo na dan Majke Božje Guadalupske, zaštitnice Amerika.
Američki biskupi na Sinodi se bave različitim i vrlo složenim pitanjima. Posebno se ističe pitanje jedinstvene zamisli “globalizacije solidarnosti”, izjavio je za Radio Vatikan mons. Oscar Rodriguez Maradiaga, nadbiskup Tegucigalpe u Hondurasu i predsjednik Južnoameričke biskupske konferencije (CELAM). “Živimo u svijetu koji je globalizirao ekonomiju te je riječ ‘globalizacija’ postala modernim izrazom u našem svijetu, no mi kao kršćani još uvijek nismo dovoljno svjesni da nas naša Katolička Crkva, koja je sveopća i svesvjetska, porukom Gospodina Isusa Krista poziva na globalizaciju solidarnosti. Mislimo i uvjereni smo da je odgovor na siromaštvo, društvenu nepravdu i tolike razlike između Sjevera i Juga, kao što je upozorio Sveti Otac, kršćanski: solidarnost. Ona nije samo suosjećanje ili čovjekoljublje već je kršćanska krepost, krepost potrebna našem vremenu kako bi shvatilo da je nužno dijeliti. Naš kontinent nije baš solidaran. To je stvarnost koju uočavamo i stoga smo uputili poziv na solidarnost na djelotvoran način. Još od 1961. godine južnoamerička Crkva dobiva pomoć od “Adveniata”, pothvata koje je pokrenula Njemačka biskupska konferencija. Toliko je godina pomagala našem kontinentu. Zar još nije došao trenutak da Sjedinjene Američke Države i Kanada započnu s pothvatom “Adveniat”? Isto to vrijedi za Južnu Ameriku kako bi odgovorili na sve izazove s kojima se suočavamo u ovo naše vrijeme?