Istina je prava novost.

JERUZALEM: GRAD LJUDI I GRAD BOŽJI

Jeruzalem, 25. 7. 2000. (IKA) - U svome nagovoru uz molitvu Anđelova pozdravljenja u Castel Gandolfu u nedjelju 23. srpnja Papa je, komentirajući mirovne pregovore između Izraela i Palestinaca u Camp Davidu, potvrdio stav Svete Stolice o Jeruzalemu prem

Jeruzalem, 25. 7. 2000. (IKA) – U svome nagovoru uz molitvu Anđelova pozdravljenja u Castel Gandolfu u nedjelju 23. srpnja Papa je, komentirajući mirovne pregovore između Izraela i Palestinaca u Camp Davidu, potvrdio stav Svete Stolice o Jeruzalemu prema kojem će se “samo posebnim međunarodno zajamčenim statusom moći sačuvati najsvetiji dijelove Svetoga grada i osigurati u njemu slobodu vjere i obreda za sve vjernike koji, na tome području i u cijelome svijetu” u njemu gledaju “stjecište mira i suživota”. Dan nakon toga trojica kršćanskih patrijarha Jeruzalema – katolički Michel Sabbah, armenski Torkom II. i grčkopravoslavni Diodoros I. – započeli su dvodnevni susret s palestinskim i izraelskim ministrima o budućnosti Svetoga grada. To je prvi put da političke vlasti razgovaraju s predstavnicima vjerskih zajednica Svetoga grada o važnim političkim pitanjima. Razgovori su uslijedili nakon otvorenoga pisma kojeg su trojica patrijarha protekloga tjedna uputila trojici sudionika pregovora u Camp Davidu: američkom predsjedniku Billu Clintonu, izraelskom premijeru Ehudu Baraku i palestinskom vođi Jaseru Arafatu, u kojem su zatražili da se u pregovore o budućnosti Jeruzalema uključe i predstavnici kršćanskih Crkava Svete zemlje izrazivši svoje protivljenje podjeli kršćanskih četvrti staroga grada između Izraelaca i Palestinaca.
Što o pregovorima u Camp Davidu misli i kakvo je njegovo viđenje budućnosti Jeruzalema patrijarha Michela Sabbaha pitao je novinar Radio-Vatikana. On je u svome odgovoru podsjetio kako u Jeruzalemu žive kršćani i izraelske i palestinske narodnosti. “No vidimo i ne smijemo zaboraviti da osim toga lokalnoga aspekta Jeruzalema postoji međunarodni vidik, naime da je Jeruzalem kršćanski za cijeli kršćanski svijet. Stoga Jeruzalem mora imati posebni status. U političkome rješenju koje će biti postignuto potrebno je da se uzme u obzir i poštuje ta svjetska dimenzija grada, i vjerska i kulturna. Mišljenja smo također da se lokalna dimenzija Jeruzalema ne može odvojiti od svjetske dimenzije. S toga gledišta vidimo da na tome prostoru neće biti mira – ili neće biti trajnoga mira – ako palestinski dio Jeruzalema bude pod palestinskom vlašću a izraelski dio Jeruzalema pod izraelskom vlašću. S političkoga gledišta nadamo se da će pregovarači u Camp Davidu postići rezultat koji će uroditi tim mirom. Sigurno da se nadamo da će, izgrađujući taj mir u ozračju dvaju lokalnih političkih vlasti, biti uzeta u obzir i svjetska dimenzija Jeruzalema”, rekao je patrijarh Sabbah. On je na kraju podsjetio kako je Jeruzalem duhovno središte cijeloga svijeta te rekao kako dvije političke strane moraju to uzeti u obzir. Jeruzalem je, zaključio je patrijarh, “prije no grad ljudi – Palestinaca ili Izraelaca – grad Božji”.