Budi dio naše mreže
Izbornik

JERUZALEM: PROSVJEDI PROTIV PREGRADNJE KRIŽARSKE CRKVE

Jeruzalem (IKA )

Žestoku crkvenu kritiku izazvali su planovi pregradnje ostataka crkve iz križarskih vremena u starom dijelu Jeruzalema u židovsko učilište. Židovska visoka škola "Vatra Tore" želi ostatke križarske crkve "Sancta Maria Alemannorum" u židovskoj četvrti staroga grada pregraditi u gostinjac za studente Talmuda.

Jeruzalem, 30. 1. 2000. (IKA) – Žestoku crkvenu kritiku izazvali su planovi pregradnje ostataka crkve iz križarskih vremena u starom dijelu Jeruzalema u židovsko učilište. Židovska visoka škola “Vatra Tore” želi ostatke križarske crkve “Sancta Maria Alemannorum” u židovskoj četvrti staroga grada pregraditi u gostinjac za studente Talmuda.
Predstavnici Njemačkoga reda, koji je za vrijeme križara upravljao crkvom i njoj pripadajućim hospicijem, uložili su izraelskom ministru za vjere protest zbog toga što spomenutom pregradnjom prijeti uništenje jednoga kulturno-povijesnog spomenika.
Iz krugova “Jeruzalemske zaklade” primijećeno je kako se svega nekoliko tjedana prije posjeta pape Ivana Pavla II. iz njegove izvorne funkcije izuzima kršćansko svetište. “Kako bi reagirali ti Židovi kada bi muslimani ili kršćani jednako postupili s njihovom sinagogom”, pitaju se pobornici zaštite kršćanske crkve. Izraelske novine “Jediot Achronot” objavile su da je arheološki park oko Sancta Maria Alemannorum u međuvremenu ograđen žicom i zatvoren teškim vratima.
Upitana da to prokomentira, Osnat Goez iz Ureda za zaštitu spomenika kulture rekla je kako namjera još ne znači da nekoga treba staviti u zatvor, ali će se ipak ispitati jesu li se poštivali zakoni i neće li se graditi nešto za što nema dozvole. Ugledni njemački arheolog Hanswulf Bloedhorn mišljenja je da su se prema tadašnjem običaju u križarskim crkvama u prostoru svetišta pokapali ugledni vitezovi, a pobožnim je Židovima zabranjeno graditi iznad grobova ili ih ispražnjavati. Ostatak križarske crkve je u dijelu pobočnog zida dobro očuvan, a prijašnjih je godina to mjesto služilo hodočasnicima za tihe pobožnosti i bogoslužja. Gostinjac seže u godinu 1127, a 1143. godine je ta trodjelna građevina, koja se sastojala od crkve, bolnice i gostinjca za hodočasnike prešla u vlasništvo templara. Nakon povratka Njemačkoga reda u Jeruzalem pod Fridrichom II. Sancta Maria Alemannorum postala je sjedište toga reda.