Istina je prava novost.

Jesenski susret trajne formacije svećenika Posavskog arhiđakonata

Zbivanja ovih dana oko parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade govore o mrtvim ili veoma tijesnim društvenim stanjima kad ih oblikuju ljudi bez spremnosti nadići vlastite interese i služiti općem dobru čovjeka, upozorio biskup Škvorčević

Nova Kapela, (IKA) – Susret trajne formacije svećenika Posavskog arhiđakonata Požeške biskupije održan je 13. studenoga u dvorani pastoralnog centra župe Nova Kapela. Program je započeo molitvom Trećega časa, a potom je arhiđakon Antun Prpić pozdravio požeškog biskupa Antuna Škvorčevića i sve svećenike, dekane te posebno one koji su minuloga ljeta preuzeli nove službe u Novogradiškom i Novokapelačkom dekanatu.
Biskup je u uvodnoj riječi istaknuo važnost trajne svećeničke formacije te ustvrdio kako je sam njihov dolazak na susret očitovanje zajedništva prezbiterija požeške mjesne Crkve, snažno podsjećanje tko su oni po sakramentu svetoga reda, poticaj na međusobno prihvaćanje i poštovanje s polazišta vjere. Pozvao ih je da se ni po koju cijenu i ni zbog kojeg razloga ne odreknu takvog pristupa jednih drugima i da tim putem svjedoče kako su drugačiji od svijeta i odnosa koji se stvaraju među ljudima na temelju isključivih osobnih ili grupnih interesa. Dodao je kako nam “i zbivanja ovih dana oko parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade govore o mrtvim ili veoma tijesnim društvenim stanjima kad ih oblikuju ljudi bez spremnosti nadići vlastite interese i služiti općem dobru čovjeka”. Podsjetio je kako je svojim sudjelovanjem na nedavnoj Biskupskoj sinodi u Rimu bio dionikom iskustva onoga što Crkva jest kad biskupi kao članovi zbora apostolskih nasljednika na čelu s nasljednikom sv. Petra djeluju s polazišta iste vjere, u osluškivanju Duha Svetoga, nastojeći u najtežim povijesnim zbivanjima otkrivati tragove Božje prisutnosti i čitati u njima znakove vremena. Rekao je da je to sinodski način djelovanja i poželio da u tom duhu protekne ovaj susret te da on bude koristan osobno za svakog svećenika i za njegovo pastoralno poslanje.
Na temelju kratkog čitanja iz Pavlove Poslanice Rimljanima upozorio je svećenike kako Bog postupa sa zlom te ih je pozvao da se protiv njega ne bore osuđivanjem ili otklanjanjem drugih, nego da ga pobjeđuju nastojanjem oko dobra te na taj način izbjegnu biti njegovim zarobljenicima. Pozvao ih je da poslušaju Božji glas upisan u njihovim srcima koji ih trajno uvjerava da u njima postoje njegove mogućnosti biti drugačijima, boljima, te da hrabro krenu tim putem. Nakon toga je uveo svećenike u temu enciklike pape Franje “Laudato si’ – Hvaljen budi” i bule proglašenja Jubileja milosrđa “Misericordiae Vultus – Lice milosrđa”.
Kancelar Josip Krpeljević predstavio je spomenutu encikliku, iznoseći značajke i glavne naglaske Papinih misli, a Roko Ivanović govorio je o buli “Misericordiae vultus”, kojom je Papa dao konkretne upute na koji način će se odvijati Jubilej milosrđa na razini opće i mjesne Crkve. Nakon izlaganja biskup je zajedno sa svećenicima razmotrio razmjere ekoloških problema i njihovih posljedica, istaknuvši da im “mi trebamo pristupiti prvenstveno s naslova vjere”. “Moramo biti svjesni da je Bog stvorio svijet te ga kao takva poštivati i štititi i to svjedočiti drugima”, rekao je. Istaknuo je da su svećenici prvi pozvani svojim primjerom pokazati vjernicima značenje čistoće okoliša na način kako je to papa Franjo naznačio u enciklici. Posvijestio je kako zagađeni okoliš stvara čovjek koji je zagađen u svojoj nutrini te je istaknuo važnost “duhovne ekologije”, čišćenja savjesti, s kojim je najdublje povezano “ekološko obraćenje”. Pozvao je svećenike da polazeći od dramatičnog stanja zagađenosti prirode na nov način obrazlažu ljudima dramu onečišćenja savjesti suvremenog čovjeka i mogućnost promjene koju otvara Isus Krist snagom svoje ljubavi, praštanja i milosrđa kad ga čovjek prihvati raspoloženjem obraćenja.
U drugom dijelu susreta, biskup se najprije osvrnuo na bulu “Misericordiae Vultus” te protumačio odnos između pravednosti i milosrđa te milosrđa i istine. Razgovaralo se i o značenju Božjeg milosrđa u slavlju sakramenta pomirenja, o opasnosti rigorizma, situacionizma ili laksnosti, te važnosti evanđeoskog personalizma koji pristupa svakom čovjeku s velikim poštovanjem i razumijevanjem, pomažući mu liječiti rane zla i grijeha Božjim milosrđem. Istaknuta je važnost razumijevanja oprosta te tumačenja vjernicima njihova značenja kako bi ga tijekom Godine milosrđa nastojali primati u duhu kako ga Crkva u vjeri poima. Nazočnima je uručeno pismo pape Franje predsjedniku Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije nadbiskupu Rini Fisichelli kako bi se upoznali s posebnim ovlastima koje Sveti Otac daje svećenicima tijekom Godine milosrđa s obzirom na pridržane grijehe. Nakon toga predstavljen je pastoralni program Požeške biskupije za Godinu milosrđa koji će ujedno biti priprava na župnoj razini za Biskupijski euharistijski kongres koji će se održati 2017. godine o 20. obljetnici osnutka Požeške biskupije. Otvorena je potom rasprava o više pitanja iz pastoralne prakse i župne uprave.
Pri kraju programa biskup je zahvalio svećenicima za sudjelovanje na susretu trajne formacije i za vjernost kojom nastoje vršiti svoje poslanje. Susret je završio zajedničkom molitvom u župnoj crkvi.