Budi dio naše mreže
Izbornik

JOSIP STADLER: POD ZASTAVOM SRCA ISUSOVA

Sarajevo (IKA/KTA )

U izdanju Vrhbosanske nadbiskupije i Centra za prikupljanje građe o nadbiskupu Stadleru ovih je dana iz tiska izašla knjiga pastoralnih poslanica svećenstvu i puku blagopokojnog nadbiskupa Josipa Stadlera pisane od 1882. do 1918. godine.

Sarajevo, 1. 7. 2001. (IKA/KTA) – U izdanju Vrhbosanske nadbiskupije i Centra za prikupljanje građe o nadbiskupu Stadleru ovih je dana iz tiska izašla knjiga pastoralnih poslanica svećenstvu i puku blagopokojnog nadbiskupa Josipa Stadlera koju je priredio prof. dr. Pavo Jurišić na 812 stranica.
Pastoralne poslanice prvoga vrhbosanskoga nadbiskupa, dr. Josipa Stadlera, pisane su u vremenu od 1882. do 1918. godine. Svoju prvu, nastupnu poslanicu, Stadler je potpisao 15. siječnja 1882. godine, a posljednju 12. studenoga 1918. godine. Stadler je svake godine pisao najmanje dvije poslanice, jednu svećenicima i jednu puku, a nekada je upućivao i više poslanica u raznim prigodama ili obrađujući posebne teme. Tako je 1882. i 1885. pisao po pet poslanica, 1887. četiri, a u godinama 1883., 1884., 1886., 1889., 1896.,1910. i 1915. po tri poslanice. Godine 1897., kad je Bog Stadleru “poslao … tešku bolest … te ni spavati ni jesti nije mogao” korizmene poslanice svećenstvu i puku pisao je generalni vikar dr. Antun Jeglič. Isto tako ni 1910. godine nije Stadler osobno pisao poslanice, jer, kako piše tadašnji generalni vikar Vinko Palunko, “anđeo naše nadbiskupije, naš ljubljeni Otac, ove je godine nešto bio zapriječen … pa je meni nevrijednu naložio, neka bih vam izrazio njegovu želju”. Tako je te godine Palunko pisao korizmene poslanice svećenstvu i puku.
Ukupno je 85 Stadlerovih poslanica, što iznosi 560 objavljenih stranica u glasilima Vrhbosanske nadbiskupije. Nadbiskup Stadler je pisao poslanice iz pastoralnih razloga, tako su i teme poslanica većinom pastoralno-teološke, a ovise o prilikama, potrebama i pobudama koje su ga potaknule na pisanje.
Josip Stadler je kao nadbiskup vjerovao i propovijedao da čovjek treba svoj život promatrati u svjetlu Svetoga Pisma i ravnati se prema Kristovom evanđelju, nauci crkvenih otaca i smjernicama crkvenoga učiteljstva.
U izradi ovoga djela trebalo je pregledati 37 godišta službenih glasila vrhbosanske nadbiskupije, Srca lsusova i Vrhbosne. To su, velikim dijelom, obavila petorica studenata Vrhbosanske katoličke teologije koji su uspješno završili ovaj posao kao svoj seminarski rad kod dr. Jurišića.
Knjiga je dobila naziv prema naslovu prve poslanice kojom je nadbiskup Stadler pozdravio zemlju, svećenstvo i puk kojima je došao kao nadbiskup: Pod zastavom Srca Isusova. Srce Isusovo je omiljena tema za kojom Stadler uvijek iznova poseže. Rado je širio pobožnost prema Srcu Isusovu sa željom da sve okupi oko Srca koje neizmjerno ljubi. Sabrane poslanice podijeljene su u dva dijela: Prvi, kraći dio sačinjava 19 poslanica objavljenih od 1882.-1886. u glasilu Srce Isusovo, a drugi, veći dio sastoji se od 66 poslanica objavljenih od 1887. do 1918. u glasilu Vrhbosna. Kod izdavanja ovoga djela zadržan je pravopis onoga vremena u kojem je Stadler pisao, tako da se može pratiti i razvoj hrvatskoga književnog jezika u ovih 37 godina kada su poslanice pisane. U ovom izdanju se nastojalo ostati vjeran originalu, čak i u tiskarskim pogrješkama; neke manje ispravke i zapažanja stavljene su u zagrade […]. Poslanice kojima je sam nadbiskup Stadler dao naslov označene su znakom (*) i bilješkom ispod teksta. Ukupan broj stranica u službenim glasilima je 560 (Srce Isusovo 147, Vrhbosna 413). Radi lakšega snalaženja u ovom izdanju uz naslove poslanica stavljeni su brojevi, a ispod naslova kratki sadržaj pojedine poslanice.
Ova je knjiga upućena svima koji žele upoznati život i djelo nadbiskupa Stadlera. Ona daje mogućnost informiranja o nekim pitanjima s kojima je Stadler kao nadbiskup i metropolit vrhbosanske Crkve bio suočen i na koji je način pokušavao, svojom riječju, djelovati među suvremenicima te kao brižan pastir tumačiti povjerenom stadu Riječ Božju i izlagati mu crkveni nauk. Ova nam pisana riječ može i danas, 80 godina nakon smrti ovoga velikoga nadbiskupa, biti poticaj u našem služenju Bogu i ljudima. (i0703tš)