Subotica, 19. 3. 2001. (IKA) – Devetnica u čast sv. Josipa održana je od 10. do 18. ožujka u župnoj crkvi Sv. Roka u Subotici. Svake večeri bila je pobožnost križnoga puta koji su predvodili mladi i djeca, a potom je bila misa i prigodna propovijed. Okvirna tema ovogodišnjih propovijedi bila je “Kreposnim životom do svetosti – sv. Josip uzor kreposnog života”. Kroz devet dana propovjednici su govorili o tri ulivene i četiri stožerne kreposti. Propovjednici su bili svećenici i redovnici Subotičke biskupije, a prvi put je dva dana gost na devetnici bio i netko iz Republike Hrvatske. Naime, 13. i 14. ožujka misu je predvodio Đurica Pardon, župnik iz Batine.
I ove godine, 16. ožujka na obljetnicu smrti prvoga subotičkog biskupa Lajče Budanovića sudionici devetnice sjetili su se svog biskupa. U pobožnosti prije mise župnik Andrija Anišić pročitao je dijelove životopisa Lajče Budanovića koji je napisao akademik dr. Ante Sekulić, ističući, uz ostalo, upravo Budanovićevu brigu za očuvanje narodne svijesti povjerenog mu stada. On je također pročitao i izlaganje s. M. Anđeline Kujundžić o brizi Lajče Budanovića za redovništvo i redovnička zvanja. U molitvenom dijelu tog spomena, nazočni su molili za nova duhovna zvanja u Subotičkoj biskupiji. Misu toga dana predvodio je generalni vikar Subotičke biskupije mons. Bela Stantić. On je u uvodu u podsjetio kako je biskup Budanović bio veliki štovatelj sv. Josipa kojemu je on kao “pokrovitelju sv. Crkve” povjeravao svoje brige u organiziranju crkvenog života u ovim krajevima, ali kojemu je dnevno molio i molitvu za sretnu smrt. Spomenuo je kako su posljednje Budanovićeve riječi bile “Sv. Josip je učinio svoje”, očito svjestan plodova i napretka vjerskog života u Bačkoj, ali i činjenice njegove smrti uoči blagdana sv. Josipa. Prigodnu propovijed održao je o. Marijan Kovačević, subotički franjevac.
U sklopu devetnice mons. Stjepan Beretić govorio je o rodoljublju kao kreposti. Naime, u pripremi za popis stanovništva i nova vlast želi također podjelom Hrvata na Bunjevce i Šokce umanjiti značaj Hrvata kao druge po brojnosti manjine u SRJ. Tako se saznaje da će u popis naroda biti svrstani Bunjevci koji su na listi na desetom mjestu, dok su Hrvati na 25 mjestu. Isto tako u popisu materinjeg jezika bunjevački jezik, premda su Bunjevci svrstani među narode, nije predviđen, što znači da popisivači očekuju da Bunjevci priznaju da im je materinji jezik srpski. Radi toga je jedna propovijed posvećena upravo rodoljublju kao kreposti. Mons. Beretić je vrlo plastično prikazao kako su kroz povijest Bunjevci kao etnička zajednica bili grana hrvatskog naroda. On je naveo brojne pisane izjave značajnih Bunjevaca kao što su Ivan Antunović, Blaško Rajić, Aleksa Kokić, Lajčo Budanovi, koji su uvijek isticali da su Bunjevci Hrvati.
Na blagdan sv. Josipa, 19. ožujka, svečano euharistijsko slavlje predvodio je subotički biskup Ivan Penzeš, zajedno s domaćim župnikom Andrijom Anišićem i mjesnim dekanom Julijem Bašićem te s još desetak svećenika i redovnika. U propovijedi biskup Penzeš također je govorio o krepostima sv. Josipa, napose o vjeri, nadi i ljubavi koje nam mogu poslužiti kao poticaj za osobni rast u kreposnom životu i u svetosti.
Na misi je, kao i u tijeku cijele devetnice, pjevao župni zbor pod ravnanjem s. Silvane Milan, uz orguljsku pratnju mr.Ervina Čelikovića.