Sarajevo, (IKA) – Jubilarni dvobroj “Svjetla riječi” (400/401) kao temu broja stavlja vrijeme odmora “S Bogom u prirodi, s ljudima, voljenima”. U uvodniku se dosadašnji glavni urednik Marko Ešegović zahvaljuje čitateljima i suradnicima na molitvenoj i materijalnoj potpori, jer se ovim brojem oprašta od te dužnosti.
O temi broja piše Ilija Matanović u tekstu “Važno je izići iz kolotečine”. Rafaela Obučić i Borjana Jozeljić razgovarale su s Bakirom Krajinovićem iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH. Luka Marković pod povećalom vidi “Umijeće života (kao) pravi odmor”. U reportaži “Otok meda i molitve” Dragica Zeljko Selak opisuje otok Mljet. Ana Marić istražuje arheološke izvore “Svetišta Majke Božje u Olovu”, dok Ana i Otto Raffai pokušavaju odgovoriti na pitanje “Jesmo li sigurni na odmoru?” U Godini milosrđa Pavo Filipović promišlja tekstom “Božje je ime Milosrđe – otvorena vrata Crkve”, a Ivan Ivanda “Blago milosrdnima!”
Iz dijaspore Ivana Damjanović piše o “Crkvi u novom ruhu – Hrvatski katolički centar Canberra”. Mile Babić prisjeća se posjeta pape Franje gradu Sarajevu i Crkvi u Bosni i Hercegovini. Damir Pavić predstavlja “19 svetih mučenika iz Gorkuma”. Darko Tomašević proučava “Život, ljude i običaje u Bibliji”a, pojašnjenje “Straha Božjega – dara Duha Svetoga” daje Josip Ikić. O povratku piše Velimir Blažević u tekstu “Smrtonosan udarac Banjolučkoj biskupiji – protjerivanje katolika i druga zlodjela rata 1992.-1995.”.
Ravnatelj Svjetla riječi Janko Ćuro obraća se čitateljima povodom 400. broja ovog vjerskog časopisa koji je već 34 godine “Svjetlo utjelovljeno u riječ, jednostavno mora svima svijetliti”. Vjeko Eduard Tomić odgovara na pitanje “Što i tko je pisao u Temi broja u zadnjih 100 brojeva?”. Borjana Jozeljić razgovarala je sa sugovornicima u rubrici “Razgovor” u kojoj je u posljednjih 100 brojeva obavljen “Razgovor sa 138 sugovornika”, Rafaela Obučić promatra “Putovanje bez granica” u posljednjih 100 brojeva. Na aktualno pitanje “Kako razdvojiti religiju i politiku?” pokušava odgovoriti Ivica Raguž. Ana Papić u narodnoj baštini vidi “Majstore zlatnih ruku”.