Istina je prava novost.

Jubilarno 50. hodočašće Hrvata u belgijsko svetište Banneux

Oko dvije tisuće vjernika hrvatskih katoličkih misija iz Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga hodočastilo je u subotu, 20. rujna jubilarni 50. put u belgijsko svetište Djevice Siromaha u Banneuxu.

Hodočašće je započelo molitvom krunice i sakramentom ispovijedi kojem je pristupio veliki broj vjernika, iskoristivši prigodu da u svetištu Banneux, koje je oprosno mjesto, zadobiju potpuni oprost u Svetoj godini nade. Središnji dio hodočašća je bila svečana sveta misa koju je u koncelebraciji desetak svećenika hrvatskih katoličkih misija predslavio vlč. Antun Mate Antunović.

Nositelj organizacije hodočašća u Banneux, koje se održava uvijek u treću subotu rujna, već duži niz godina je Hrvatska katoličke misija Aachen. Stoga je uime organizatora vjernike pozdravio fra Ivica Radić voditelj misije Aachen.

Kako se ovo tradicionalno hodočašće uvijek veže i za humanitarnu gestu, tako je ove godine fra Ivica pozvao vjernike na prikupljanje priloga za pomoć misiji u Zambiji koju vodi fra Ivica Perić. Zambija je pogođena najvećom sušom u posljednjih 40 godina te najveći problem predstavlja potpuni nedostatak vode, zbog čega mnogi obolijevaju i umiru.

Hrvatske je vjernike srdačno pozdravio i rektor svetišta vlč. Leo Palm: „Croatia semper fidelis – Hrvatska uvijek vjerna. I već 50 godina to pokazujete kada vjerno dolazite Gospi u Banneux. Želim zahvaliti za tu vjernost i radost, posebno ove Svete godine.“

U svojoj propovijedi vlč. Antunović je napomenuo kako se u Banneuxu Gospa objavila kao Djevica Siromaha i to u teškim trenutcima pred Drugi svjetski rat te dodao: „Nebo uvijek daje utočište u strašnim situacijama patnje. To nije samo na globalnoj razini, nego i osobno. I mi, braćo, prolazimo određene križeve, rane, slabosti.“

„Kad gledate križ, gledate nenadmašivu ljubav, koja je jedina pobijedila smrt, Sotonu i grijeh. Na križu Isusa Krista se vidi što smo mi učinili Bogu, a što je se Bog učinio za nas. Prvi plod toga križa, koje nam je Bog ostavio kao oporuku je njegova Majka. Kao što je znao reći Fulton Sheen da je Bog mogao mirno kao Bogočovjek umrijeti na križu kada je čovječanstvo povjereno Majci. Utočište grešnika, zdravlje bolesne, utjeha žalosnih, nada očajnih, izlaz bezizlaznih situacija. Nema tako teškog stanja koji ti i ja možemo proći, da te Gospa iz toga ne može izvući“, rekao je i dodao kako su „najveći sveci na poseban način bili zaljubljeni u Euharistiju, u Mariju i u papu – tri bijele ljubavi. Zato ne dajte na Crkvu. Ostanite to što jeste. Nemamo pojma koji smo mi sretnici što smo katolici.“

U propovijedi je dojmljivo govorio i o iskustvu vlastitog obraćenja Kristu i odlasku u svećeništvo.

Fra Ivica Radić, voditelj Hrvatske katoličke misije Aachen, izrazio je svoju duboku zahvalnost svima koji su sudjelovali u 50. jubilarnom hodočašću Djevici Siromaha u Banneux. Posebno je istaknuo zahvalnost vjernicima, svećenicima i svima koji su svojom nazočnošću i molitvom obogatili zajedničko slavlje, a među njima na poseban način don Mirku Skorinu, koji nosi velike zasluge za okupljanje hrvatskih vjernika u Banneuxu. Velika zahvalnost upućena je i članovima Misije Aachen, čiji su nesebični trud i marljivost osigurali uspješnu organizaciju i logistiku ovog događaja.

Na kraju misnog slavlja je bio blagoslov nabožnih predmeta, a potom i bolesnika. Jubilarno hodočašće je nastavljeno zajedničkim ručkom hodočasnika i molitvom križnoga puta u poslijepodnevnim satima koju su predmolile sestre karmelićanke iz samostana u Sittardu. Hodočašće je završeno blagoslovom ispred hrvatske kapele u Banneuxu koja je blagoslovljena 2017. godine.

Seoce Banneux, u istočnom dijelu Belgije, neznatno mjesto na velikoj karti svijeta, postat će izvor snažne Božje milosti i nade u opskurnim trenutcima povijesti. Vrijeme je to nakon razornog Prvog svjetskog rata (1914.-1918.), u tijeku „Velike depresije” na zapadu koja je započela 1929. i trajala do početka Drugog svjetskog rata (1939.-1945.), a ogledala se u velikoj ekonomskoj krizi i bijedi, dok je sa sovjetskog istoka svoje smrtonosne kandže pružio „Gladomor“ (1932.-1933.), umjetno stvorena glad koja je u godinu dana usmrtila oko sedam milijuna ljudi. Posljedice su to nezasitne i neobuzdane čežnje kapitalizma s jedne strane te ideologijâ staljinizma, boljševizma i komunizma s druge strane koje su u svojoj krvoločnosti sijale smrt. Kao da to nije bilo dovoljno te se tim zlima pridružilo još jedno zlo – nacionalsocijalizam koji je tek trebao pokazati razmjere svoje okrutnosti.

Tom razornom mraku i beznađu, Nebo odgovara čistoćom Djevice i ponizne službenice koja je svijetu donijela Spasitelja. Zvijezda jutarnja i Pomoćnica kršćana, odlučila je svojom majčinskom brigom osvijetliti taj tmurni trenutak povijesti i donijeti utjehu ljudskome rodu. Blažena Djevica Marija se osam puta ukazala dvanaestogodišnjoj djevojčici Mariette Beco između 15. siječnja i 2. ožujka 1933. godine kao Djevica siromaha kako bi još jednom iskazala blizinu onima koji su najranjiviji te im pružila svoju majčinsku pomoć. Iz tog neznatnog mjesta, poteći će nezaustavna rijeka milosti koja će milijunima pomoći da ponovno dođu do duševnog i tjelesnog zdravlja.

U Banneuxu će na Gospin znak, djevojčica Mariette uroniti ruke u mali izvor vode koji će obilno i koji će biti namijenjen, kako je Gospa objavila „za sve narode i za izlječenje bolesnih“. Gospa tim izvorom vode dolazi ublažiti patnju, baš kao i u Lurdu gdje će se dogoditi nebrojeno mnoštvo ozdravljenja, ali prvenstveno kroz ispovijed ublažavanja duhovne patnje uzrokovane grijehom i zlom. Zbog velike sličnosti s poznatim francuskim svetištem, Banneux će postati poznat i kao „belgijski Lurd“. Gotovo pola milijuna vjernika hodočasti svake godine u Banneux, a tom velikom mnoštvu pridružili su se i Hrvati koji k Djevici Siromaha organizirano i kontinuirano hodočaste od 1975. godine. Svoju privrženost ovom velikom belgijskom svetištu, Hrvati su iskazali 2014. godine kada je blagoslovljena hrvatska kapela koju krasi natpis „Croatia semper fidelis“, a u kapelici se nalazi uklesani lik Gospe Bistričke i replika Višeslavove krstionice te natpis „Kraljice Hrvata, moli za nas“ uklesan na glagoljici te na hrvatskome, latinskome i francuskome jeziku.