Istina je prava novost.

Jubilej crkvice u Vratima

Inicijativu i zemljište za gradnju crkvice dao domaći sin mons. Anton Golik

Fužine, (IKA) – Župa Fužine, točnije njezin zaseok Vrata, proslavila je 7. srpnja velik jubilej, osamdeset godina otkako je izgrađena i blagoslovljena crkvica Gospe Lurdske. Misno slavlje predvodio je riječki nadbiskup Ivan Devčić, a koncelebrirali su mons. Stanko Kovačić, dekan Delničkoga dekanata, mons. Juraj Petrović te župnik Fužina Zlatko Čibarić. U procesiji su uz vjernike sudjelovala vatrogasna društva iz Liča, Fužina i Vrata te Tamburaška sekcija “Zrinski” iz Liča.
Nadbiskup Devčić u propovijedi je podsjetio da je inicijativu i zemljište za gradnju crkvice dao domaći sin mons. Anton Golik. Želja da izgrade kapelu Gospe Lurdske u svom mjestu tinjala je dugo u srcima Vrataraca. Nakon što je mons. Golik darovao roditeljsko imanje, gradnja je započeta blagoslovom temeljnog kamena 1. srpnja 1929. godine, da bi u studenome 1930. bio nabavljen kip Gospe Lurdske blagoslovljen u Lurdu, a sama kapela je završena i blagoslovljena po mons. Ivanu Starčeviću, senjsko-modruškom biskupu, rođenom Mrkopaljcu 3. srpnja 1932. On je najprije blagoslovio zvono, zatim je iz Golikove kuće u procesiji donesen kip i stavljen na predviđeno mjesto iza oltara, poslije toga počela je posveta oltara i blagoslov crkve te pontifikalna misa na kojoj su pjevale domaće djevojke Vratarke. Svečanost blagoslova završena je večernjom i igrokazom “Rasipni sin”, što ga je izvelo Križarsko bratstvo.
Uz crkvicu sagrađen je Svećenički dom te otvoren dječji vrtić u rodnoj kući mons. Golika. Nažalost, dolaskom komunističkog režima, Svećenički dom je oduzet za potrebe ondašnje Tvornice Vrata, a rodna kuća mons. Golika pretvorena u gostionicu. Nakon pada komunističkog režima, crkvicu je temeljito u više navrata obnovila Općina Fužine, a Ministarstvo kulture ju je 2006. proglasilo kulturnim dobrom zbog specifičnoga gotskog stila i prekrasnog glavnog žrtvenika Gospe Lurdske.
“Izgradnjom ove crkvice u čast Gospe Lurdske Vrata i Vratarci svrstali su se u niz mnogih većih i manjih mjesta širom katoličkog svijeta koja su željela imati u svojoj sredini crkvu ili špilju posvećenu čudesnim Marijinim ukazanjima u Lurdu”, rekao je nadbiskup te protumačio kako Lurdska ukazanja Bernardici gledati kroz simboliku vode i u svjetlu vjere. “Marija poziva Bernardicu da se napije iz izvora. Možemo reći da Bernardica tu predstavlja sve one koji, ne opažajući pokraj sebe pravi izvor, gase svoju žeđ vodom mutne rijeke. Marija nas po Bernardici ujedno poučava kako je Kristov izvor žive vode posve blizu nas, upravo pred nama, ali prekriven raznim naslagama pogrešnih shvaćanja, predrasuda, neautentičnošću onih koji tvrde da su ga našli i da iz njega piju i tome slično”. Vjernike je pozvao da čuvaju vjeru predaka o kojoj svjedoči crkvica. “Tu svetu predaju možemo izvršiti samo ako smo sami ljudi žive vjere u Krista, vjere koja nije samo tradicija nego osobni životni izbor i stav svakog od nas. Na takvu vjeru želi nas pozvati Godina vjere, koju će papa Benedikt XVI. 11. listopada ove godine proglasiti za cijelu Crkvu”, zaključio je nadbiskup.