KAD SU NAPISANA EVANŽELJA

Premda su rasprave o ranom datiranju nastanka Evašelja zadnjih godina znatno uznapredovale, be~ki judaist prof. dr. Kurt Schubert zauzima stajaličte protivno dosadačnjim rezultatima. Na raspravi teologa, koja je održana 8. svibnja u Be~koj katoli~koj akademiji, na temu datiranja nastanka Evanšelja, prof. Schubert kriti~ki se osvrnuo na teze prof. Hans-Joachima Schulza o nastanku Evanšelja prije godine 70. Po Schubertovu shvađanju, Markovo je Evanšelje ipak vrlo tečko moglo biti napisano prije nego su Rimljani, 70. godine, razorili Jeruzalem i hram.
Apokalisti~ki Isusov izri~aj o “grozoti pustoči” (Mk 13,14) svetoga grada na potje~e iz sjeđanja na dogašaje 70. godine, nego je formuliran oko godine 40. Tada je Rimom upravljao Kaligula, koji je naredio postavljanje kipa sa svojim likom u hram u Jeruzalemu. Tu tezu zastupa prof. Schulz.
Prof. Schubert pak smatra da izri~aji o “uničtenju grada” u Matejevu (tako Mt 22,7) i o “sudu nad Jeruzalemom” u Lukinu evanšelju (Lk 21,20 sl) tako jasno ukazuju na opsadu Jeruzalema od Rimljana 70. godine, da je ranije datiranje nastanka potpuno isklju~eno.
Prof. Schulz smatra da je rano datiranje nastanka Matejevog, Lukinog i Ivanovog evanšelja vrlo zna~ajno, da bi bilo sigurno da su sastavlja~i Evanšelja ljudi iz bliže Isusove ili Pavlove okoline. Kasnije bi datiranje oslabilo povijesni svedo~iteljski karakter Evanšelja. I prof Schubert uo~ava važnost tog argumenta. Kako je on naglasio, teza o ranom datiranju je “izri~aj jedne metode, koja pitanje o povijesnoj istinitosti, temelju nače vjere, uzima iskreno, a ne pita se samo o ‘Sitz im Leben’ pouskrsne zajednice”. To pitanje nije samo briga povijesni~ara, nego i vjernika.
Osnovica teoločke rasprave bila je knjiga Hans-Joachima Schulza “Podrijetlo Evanšelja”. Izmešu ostalih, na raspravi su sudjelovali i nadbiskup koadjutor dr. Christoph Schoenborn, te prof. Harald Riesenfeld, povijesni~ar staroga vijeka, prof. dr. Ekehard Weber, prof. dr. Karl Wernhart, etnolog, prof. dr. Wolfgang Speyer i dr. Norbert Hoeslinger iz Austrijskoga katoli~kog biblijskog instituta. (Prema Kathpressovom biltenu od 9. svibnja, AM)