tine prestale u demokraciji” – “Nama je stalo i do ugleda hrvatske države! Za taj se ugled mora brinuti vlast tako da ljude štiti, da svim svojim gra?anima jamei sigurnost” – “Ako odre?eni program sve više osvaja glasove, treba se pitati zašto. Onda se stranka na vlasti treba pitati što je možda propustila ueiniti”
Zagreb, 4. 1. 1996. (IKA) – “Navikli ste na batine za vrijeme komunizma i nemojte misliti da su te batine prestale u demokracji. Glas Koncila nije bio poželjan ni u prošlom sustavu, on nije za neke poželjan ni u demokraciji”, rekao je zagrebaeki nadbiskup kardinal Franjo Kuharia urednicima hrvatskoga katoliekog tjednika “Gals Koncila” u ekskluzivnom intervjuu za te novine. Rijee je o tome da su neki politieari i publicisti u Hrvatskoj u posljednje doba u više navrata kritizirali pisanje tih novina i neke izjave hrvatskih katoliekih biskupa, osobito o zloeinima na podrueju koje je nedavno oslobo?eno poznatom akcijom Oluja. Kardinal se je u intervjuu tako?er osvrnuo na odnose vlasti i Katolieke Crkve u Republici Hrvatskoj, na pojavljivanje crkvenih sadržaja u hrvatskim svjetovnim javnim javnim glasilima te na opasnosti idolizacije nacije, države i stranke na što je bio upozorio papa Ivan Pavao II. u svojim govorima prilikom posjeta Zagrebu u rujnu 1994.
Crkvi je stalo do ugleda hrvatske države, a za taj je ugled najprije odgovorna aktualna vlast
Crkva u Hrvata oduvijek je zastupala pravo hrvatskog, kao i svakoga drugog naroda na slobodu, “a jamstvo slobode svakog naroda je država”, rekao je kardinal Kuharia te nastavio kako je Crkva u Hrvata bila sretna kada je došlo do stvaranja hrvatske države, jer je tako ostvareno pravo hrvatskog naroda. “Ali, nama je onda stalo i do ugleda hrvatske države!… Za taj se ugled mora brinuti vlast tako da ljude štiti, da svim svojim gra?anima jamei sigurnost” i upravo stoga je Crkva odmah reagirala na vijesti o zloeinima nad Srbima i njihovom imovinom.
“Ako protivnik spali moju kuau, ja au njegovu euvati, ako sruši moju crkvu, ja au njegovu štititi i ako ubije mog oca, ja au euvati život njegova oca”, isticao je kardinal Kuharia od prvih dana rata nakon raspada bivše Jugoslavije, te sada istiee: “Morali smo reagirati ako se je poslije ‘Oluje’ doga?ala pljaeka srpskih kuaa, ako su se ubijali ljudi srpske narodnosti.” Poznati teški zloeini koji su na tim podruejima izvršeni nad Hrvatima ne mogu opravdati zloeinaeku osvetu, istaknuo je kardinal.
Javna glasila u Hrvatskoj filtriraju ili prešuauju znaeajne poruke hrvatskih biskupa
Nadbiskup Kuharia je naveo slueajeve kad je u propovijedima vrlo odre?eno osu?ivao zloeinaeku osvetu o kojoj je rijee, uvjeren da time ne samo brani ugrožene ljude, nego se zalaže i za ugled hrvatske države. Posebno je to ueinio u jednoj propovijedi na oslobo?enom podrueju u Slavoniji, u Okueanima. Ali ta propovijed, kao i više slienih izjava hrvatskih katoliekih biskupa, nije našla odjeka u Hrvatskim civilnim medijima. Kardinal se pita zašto se to doga?a i tko je zapravo odgovoran. Na tvrdnju da hrvatska vlast nije imala dosta policije da sprijeei pljaeke i nasilja na oslobo?enom podrueju, kardinal kaže: “Kazali su da nemaju dosta policije. Onda su trebali ostaviti vojsku da euva! Manje bi štete bilo. Doista, kad eitamo konkretne izvještaje, pitamo se odakle ta zloaa da netko može tako mueiti ljude, tako poniziti eovjeka. Provaliti u tu?i stan, izbaciti stanare na ulicu, prisvojiti njihovu imovinu protiv je svakog zakona. To je zloein. Svaki takav zloein treba sprijeeiti! Uvijek smo protiv svakog zloeina, tko god ga einio!”
U nekim su se hrvatskim novinama pojavile optužbe da je rezervirano držanje crkvenoga vodstva i crkvenoga tiska u doba predizborne kampanje skrivilo što je oporba dobila previše glasova. Na to kardinal kaže: “Na takve optužbe treba ostati miran. Mene osobno takve optužbe ne uznemiruju. Ako odre?eni program sve više osvaja glasove, treba se pitati zašto. Onda se stranka na vlasti treba pitati što je možda propustila ueiniti za boljitak, za opae dobro, što možda drugi kažu, što upozoravaju: Pazi, a mi bismo to ueinili drugaeije”.
Da li javna glasila manipuliraju sa Crkvom
Crkva u Hrvata se eesto pojavljuje u javnim medijima kao dekor, eesto se koriste blagoslovi kako bi se pokušala prikazati podrška Crkve nekoj politiekoj stranci ili programu. O takvom pojavljivanju blagoslova u javnim medijima kardinal kaže: “Pa ne mora biti sveaenik svuda prisutan! Ovo što vidimo na televiziji – više puta samo ono škropljenje a ne dopuste da im kaže jednu reeenicu – to je onda krajnja površnost, a bojim se, mogla bi biti i manipulacija… Prisutnost Crkve u javnosti nije izraz njezine moai, nego je molitva i navještaj spasenja.”
Papina upozorenja na moguanost idolizacije nacije, države i stranke
Neki politieari i publicisti zamjeraju hrvatskom katoliekom tisku kad ponavlja da je Papa govoreai u Zagrebu u rujnu 1994. upozorio na opasnost da se od nacije, države ili politieke stranke prave novi idoli. Na to kardinal kaže: “Papa je u Zagrebu govorio Evan?elje. Eisto Evan?elje. A da su slušali svi odgovorni, svaki na svom mjestu, svaki taj naš eovjek da je slušao poruku Papinu, daleko bismo bolje stajali pred svijetom, eiste savjesti i eistih ruku. Ovako smo sami sebe ponizili. Ne može se Crkvi odre?ivati što ae ona propovijedati”.
Taj razgovor, koji su s njim vodili urednici Živko Kustia i Ivan Miklenia, nadbiskup Kuharia završio je rijeeima: “Smisao i poziv države nije u tome da bude sama sebi svrha nego da služi osobi i zajednici. Evan?eoski shvaaena vlast uvijek je služenje opaem dobru ali najprije štiteai osobu. U nesebienom služenju iskljueena je svaka sebienost, svaka zloporaba vlasti za osobne interese. Sve ovisi o moralnosti i savjesti ljudi!”