Pariz, 7. 11. 1997. (IKA) – Pomiriti slobodu znanosti i zaštitu ljudske vrste od istraživalačkih zloupotreba. To je duh kojim je Glavno vijeće Organizacije Ujedinjenih naroda za znanost, obrazovanje i kulturu (UNESCO) u Parizu ispitalo nacrt “Opće deklaracije o ljudskom genomu i ljudskim pravima”. Taj je nacrt, koji bi uskoro trebao biti konačno usvojen, potpisalo 80 zemalja. Deklaracija – prva te vrste – utvrđuje etička načela istraživanja o genomu i njegovim primjenama. Genom je sveukupnost baštine ljudskih gena koje svaki pojedinac nosi upisane u sebi, te utvrđuje pripadnost ljudskom rodu. Nacrt te deklaracije plod je četverogodišnjeg rada Međunarodnog vijeća za bioetiku UNESCO-a, a postat će dijelom Opće deklaracije o pravima čovjeka iz 1948. godine. Unatoč uljudbenoj, vjerskoj i ekonomskoj razlici zemalja potpisnica, nacrt nastoji utvrditi neke temeljne točke za zaštitu genoma od bilo kakvog trgovanja. No, nije riječ o zabrani znanstvenih istraživanja i pokusa, s izuzetkom kloniranja ljudskih bića. U tom sklopu, sloboda istraživanja shvaćena je kao sloboda izričaja mišljenja.
Na zasjedanju u ulozi promatrača nazočni su bili i predstavnici Svete Stolice. “Sv. Stolice ocjenjuje da je ova deklaracija važna”, izjavio je apostolski nuncij u Francuskoj mons. Mario Tagliaferri. No, suzdržanost Svete Stolice očita je glede zaštite embrija i fetusa. “Kako bi se došlo do ciljeva koje ova deklaracija nastoji utvrditi – rekao je mons. Tagliaferri – bilo bi poželjno potvrditi da se moraju priznati i zajamčiti dostojanstvo i prava svakoga ljudskog bića, od trenutka u kojem je to biće označeno svojim genomom.”