Repnje, (IKA) – Predstavnici Vijeća europskih biskupskih konferencija za medije (CEEM) njemačkoga govornoga područja, skupine kojoj pripada i naša zemlja, u Repnju kraj Ljubljane na svomu su redovitom godišnjem susretu osobito raspravljali o temi posredovanja crkvenih informacija u okolnostima krize crkvenoga tiska.

Pod predsjedanjem zueriškoga pomoćnoga biskupa Petera Henricija, i uz sudjelovanje još četvorice biskupa odgovornih za područje medija u svojim biskupskim konferencija te voditelja tiskovnih ureda odnosno glasnogovornika, među kojima su u hrvatskoj delegaciji bili predsjednik Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije riječki nadbiskup Ivan Devčić, ravnatelj IKA-e i Tiskovnoga ureda HBK prof. Anton Šuljić te crkveni komunikolog prof. dr. Mirko Mataušić, Vijeće je veliku pozornost posvetilo krizi katoličkih tiskovina koje se mogu pratiti u gotovo svim zemljama članicama.

Domaćini susreta, mariborski pomoćni biskup Anton Stres i ravnatelj slovenskoga crkvenog tjednika Družina dr. Janez Gril, upoznali su nazočne o društveno-crkvenoj situaciji u svojoj zemlji u kojoj je, prema popisu stanovništva iz 1992. i 2002., broj katolika znatno pao (od 72 posto na svega 58 posto). Prednosti slovenskoga katolištva, rekao je biskup Stres, su solidarnost, vezanost za crkvenu instituciju i nepostojanje unutarnjih konflikata, dok je nedostatak slab utjecaj kršćanskoga nauka na društveni život u Sloveniji. Slovenija je potpisala samo jedan ugovor sa Svetom Stolicom, onaj o pravnim pitanjima, koji je ratificiran tek u siječnju ove godine. Crkva nema niti jedne osnovne škole, ali ima četiri srednje škole, koje s 85 posto troškova financira država, te svoj Teološki fakultet u Ljubljani i Mariboru. Slovenija, kao jedina država u regiji, potužio se biskup Stres, nema vjeronauka u javnim školama. Crkva ima više svojih tiskovina od kojih Družina izlazi u nakladi od 53 tisuće primjeraka, Ognjišče u nakladi od 75 tisuća primjeraka, a posjeduju i svoj Radio Ognjišče. S izvještajima o Crkvi u javnim medijima s crkvene strane nisu zadovoljni, premda oni redovito izvješćuju o crkvenim pitanjima. Naklade svim crkvenim medijima padaju, ali to nije slučaj samo s crkvenim tiskovinama, pa dr. Gril jedan od razloga vidi i u konkurenciji elektronskih medija osobito Interneta. Moguće rješenje on vidi u manje službenih, a više životnijih izbora tema te u povezivanju katoličkoga tiska.
Prijedlozi slične vrste dolazili su i iz Njemačke i Austrije, gdje se vrlo ozbiljno razmišlja o racionalizaciji i objedinjavanju crkvenih tiskovina. U Njemačkoj, gdje se govori o krizi velikih razmjera, zbog financijskih i drugih unutarcrkvenih razloga, tijekom sljedećih deset godina za trećinu će se smanjiti crkveni tisak. Moguća rješenja tamo vide i u transnacionalnim savezima crkvenoga tiska, što bi se posebice moglo odnositi na produkcije filmova i filmskih kritika. Austrijski crkveni medijski prostor u posljednjih godinu dana imao je svojih blistavih i tamnih strana. Među blistave ubrojeno je značenje koje je osobito prigodom smrti dano kardinalu Koenigu te održavanje Srednjoeuropskoga katoličkog dana, a tamne strane vezane su uz seksualne skandale u sanktpoeltenskoj bogosloviji. I u njih je primjetan pad naklada crkvenoga tiska, a dokidaju se i nekad vrlo produktivne redakcije crkvenoga medijskog djelovanja.
U Nizozemskoj, osim radija, pravih crkvenih medija nema, no postoji zanimanje za religiozne teme. Primjećuje se i velik odmak od crkvene strukture, a u javnosti je crkvenim djelatnicima teško braniti svoje stavove. Slično je i u Luksemburgu, gdje, pak, Crkva ima manje pristupa na elektronske medije. Tamo su nedavno izradili vlastiti crkveni dokument o komunikacijskome konceptu djelovanja. U Švicarskoj raste zanimanje za religiozne teme, ali raste i kritičnost prema institucionaliziranim vjerskim zajednicama. Crkva vidi velike mogućnosti u medijskom djelovanju putem Interneta. I tamo rješenje za pad naklada crkvenih tiskovina vide u racionalizaciji i sinergiji. U Slovačkoj, pak, dolazi do procvata crkvenih medija, koji su pri počecima, no teškoće postoje kada su u pitanju javni mediji. Nastoji se gajiti dobar odnos s novinarima i urednicima javnih medija. U njih je osobito Internet u velikoj ekspanziji.

O stanju u Hrvatskoj izvijestio je dr. Mataušić. Ustvrdio je da u posljednjoj godini nije došlo do dramatičnih promjena kada su u pitanju crkveni mediji, ali se primjećuje stanoviti zamor te nema novih medija, kao što je Internet portal, za kojega je rekao kako bi bio nužan našoj Crkvi. U javnim medijima posljednjih mjeseci došlo je do stanovitog zaoštrenja u odnosu prema Crkvi, a poteškoća, s unutarcrkvene strane, imaju i oni crkveni djelatnici koji pokušavaju djelovati u takvom ozračju.

Zaključno je o mogućem djelovanju unutar krize koja se sve dramatičnije primjećuje govorio glavni urednik Njemačke katoličke tiskovne agencije (KNA) Helmut S. Ruppert, koji je ukratko predstavio povijest katoličkog tiska u svojoj zemlji te na upit, trebamo li danas još uvijek crkvene tiskovine, odgovorio rezolutno i potvrdno. Trebamo svoj vlastiti glas u koncertu medija, a posebnu važnost u tome imaju katoličke agencije. Pokazavši na primjeru KNA kako se može opstati i djelovati te biti crkvena nazočnost u sekulariziranome medijskome području, ustvrdio je kako je Crkva još uvijek sposobna producirati kvalitetne sadržaje te je preporučio da se treba truditi oko redovitog i fer djelovanja na tome području. Samo otvorenost stvara vjerodostojnost, rekao je Ruppert. Kvalitetni mediji koštaju, pa u Crkvi treba stalno njegovati svijest o njihovoj važnosti. Ne treba štedjeti na poslovima oko odnosa s javnošću, poručio je na kraju glavni referent.
Susret je nastavljen bogatom raspravom. Sljedećeg dana sudionici su zajednički posjetili Postojnu.