Kamen, (IKA) – “Današnji blagdan Uzvišenja svetoga Križa poziva nas da si posvijestimo kako križ nije samo znak patnje i smrti nego znak života i spasenja. Ne slavimo križ jer je na njemu mučen i umro Sin Božji, nego zato jer je na njemu pobijedio”, kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći u nedjelju 14. rujna misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Mihovila arkanđela na Kamenu. Tom je prigodom nadbiskup posvetio novi oltar, dar župljana i brojnih dobrotvora te podijelio sakrament krštenja malenome Lovri, trećem djetetu u obitelji Batovanja. “Krštenje novoga člana i posveta oltara još više nas povezuju s križem Isusa Krista i učvršćuju u našem kršćanskom identitetu”, istaknuo je nadbiskup na početku slavlja, pozdravivši braću karmelićane na čelu s župnikom o. Brankom Zebićem te brojni okupljeni puk. U propovijedi je govorio o različitim tumačenjima smisla križa kroz povijest te o smislu koji mu je Krist dao, svojom mukom smrću i uskrsnućem. Križ je do Isusa Krista bio oruđe za izvršenje smrtne kazne, predviđeno za najteže zločince, a nakon Krista postao je znakom spasenja. Svi smo izloženi različitim križevima i pitamo se o njihovu smislu. Uz one osobne, uznemiruju nas križevi tolikih nedužnih. Tražeći smisao Kristova križa, pitamo se isto što su se pitali i prvi kršćani: Zašto je on, bez mane i grijeha, bio izložen sramotnoj smrti? Odgovor pronalazimo u Božjoj ljubavi prema cijelom svijetu. Bog je u svome Sinu solidaran sa svakim poniženim, prezrenim i odbačenim. Ta ljubav koja se daje do kraja, do smrti na križu, razbila je lanac nasilja, svađe i mržnje te u križ stavila početak ljubavi, mira i praštanja. Stoga nije čudo da ga želimo imati uza se. U tom smo znaku kršteni, njime započinjemo i završavamo svaki dan, svoje objede i djela. Križ je sastavni dio naše umjetnosti i literature; stavljamo ga u svoje domove, urede i škole. Križ nam stoji i nad grobom nakon smrti kao podsjetnik da u tom znaku susrećemo Gospodina, istaknuo je nadbiskup Barišić. U tom je duhu podsjetio na mozaik o. Marka Ivana Rupnika u vepričkoj kapeli, koji tako živo ižarava proslavu Kristova križa i njegovu pobjedu nad smrću. Protumačivši simboliku dvaju drveta: onoga “edenskoga” gdje se čovjek slušajući zmijin glas odmetnuo od Boga i uveo u propast, te Kristova križa na kojemu je Bog čovjeku postao najbliži i ponudio mu spasenje, nadbiskup je pozvao vjernike da kritički slušaju i tumače brojne glasove koji na različite načine dopiru do njihovih ušiju i srdaca. Svoju je propovijed nadbiskup završio tumačeći simboliku oltara. “Oltar je središte i srce crkve i bitni element za slavljenje euharistije; on je stol za euharistijsku gozbu i žrtvu, on je žrtveni posvećeni kamen i simbol Isusa Krista. Oltar je centar kršćanske zajednice, koja se okuplja slaviti euharistiju i druge sakramente. Zato oltar predstavlja Krista, koji u žrtvi križa postaje i žrtva i oltar i svećenik i hrana spasenja za nas ljude”, istaknuo je nadbiskup Barišić, pozvavši vjernike da slaveći Gospodina svojom riječju i djelom budu “živi oltar” za druge. Potom je nadbiskup izmolio posvetnu molitvu i pomazao oltar svetim uljem krizme, a mješoviti župni zbor otpjevao je Litanije Svih svetih.
Župni mješoviti zbor ove godine obilježava tridesetu obljetnicu, a pučki pjevači s Kamena slave 80. rođendan. Na kraju euharistijskoga slavlja riječ zahvale nadbiskupu i svima koji su pridonijeli ljepoti slavlja uputio je župnik Zebić, prior samostana Gospe od Karmela, a nadbiskup je čestitao malenome Lovri na krštenju te njegovoj obitelji i kumu.
Župna crkva Sv. Mihovila arkanđela u današnjem je obliku sagrađena godine 1879. Podignuta je na mjestu starije crkvice iz 17. st. Više puta je pomalo obnavljana, a ove je godine dobila novi oltar, krstionicu i ambon, rad umjetnika Ive Đuke te vitraje koje je napravio Ivan Grgat. Danas župa sv. Mihovila arkanđela ima oko 3000 vjernika, od čega je trećina djece, te je župna crkva, koja može primiti oko osamdeset osoba, postala premalena za redovito bogoslužje. Stoga karmelićani u blizini crkve, na području Vidovac, grade novu crkvu i veliki karmelski samostan Gospe od Karmela u sklopu kojega će biti duhovni centar sv. Terezije Velike.