Zagreb, (IKA) – U Kani, kršćanskoj obiteljskoj reviji za ožujak u uvodnom tekstu dr. Josip Grbac promišljajući o aktualnom trenutku postavlja pitanje „Pitanje granice: politika ili politikanstvo?”. Dakako riječ je o svakodnevnim temama vezanim uz neriješena pitanja granice sa susjednom državom. Autor tako ističe kako Crkvi u Istri, ali i općenito Crkvi u Hrvatskoj, nije svejedno kako i kada će se riješiti granični sporovi sa Slovenijom oko Piranskog zaljeva ili, bolje rečeno Savudrijske vale, ali i ostali sporovi koje Hrvatska ima sa svojim susjednima Slovencima. Jer, kako ističe dr. Grbac, pitanje granice nije samo stvar političkog nadmudrivanja. Ono, kako nas povijest uči, zahvaća u ljudske sudbine, često traži žrtvu. Olako ophođenje s granicom u ljudima izaziva osjećaj povrijeđenog ponosa, izaziva apatiju i osjećaj nemoći. Ono i te kako postaje i etičko pitanje.
Nastavljajući temu „aktualnog trenutka” dr. Stjepan Baloban u svojoj kolumni promišlja o medicinskoj skrbi. U tom svijetlu dr. Baloban ističe kako se kršćanin vjernik ne može pomoriti sa stanjem nemoći. To jednostavno ne odgovara kršćaninu kao takvomu. Medicinske sestre i liječnici često se nađu u tjeskobi pred pitanjem vlastite savjesti. Obični ih ljudi teško mogu razumjeti. Stoga, dr. Baloban podsjeća kako su svima kako bolesnicima, tako i zdravstvenim djelatnicima potrebni duhovni, vjerski poticaji koje možemo dobiti u crkvi, u molitvi, u nekom slučajnom ili dogovorenom susretu koji nas može ojačati.
Dr. Anton Tamarut u teološkom promišljanju na početku korizme podsjeća kako svatko ima svoj križ. A čiji je veći, najveći, to jedino Bog zna. No, autor poručuje: dobro je i pravo misliti da naš križ ipak nije najteži.
Sugovornica Kane je predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi dr. s. Valentina Mandarić. Ona progovara o položaju katoličkog vjeronauka u školama, važnosti župnog vjeronauka za koji ističe da je najveći prioritet sadašnjeg trenutka Crkve. Osvrće se i na pitanje uvođenja novog predmeta „religijske kulture”. Dr. Mandarić ističe kako na to gleda s pozitivne strane, premda razumije one koji imaju određene bojazni i nesigurnost. Alternativni predmet će organizacijski poboljšati status vjeronauka u školskoj satnici. Još uvijek ima slučajeva da se vjeronauk upravo zbog učenika koji ga ne pohađaju prebacuje u suprotnu smjenu, stavlja u predsat ili sedmi sat, podsjeća sugovornica.
U događajima između dvaju brojeva Kane, poseban osvrt dat je na proslavu Stepinčeva u Zagrebu, isticanje nekih zanimljivih misli s ovogodišnjeg Teološko-pastoralnog tjedna o temi „Kršćanska inicijacija”, potom prilog u povodu izbora novog moskovskog patrijarha Kirila I.
Kana nastavlja niz u povodu Pavlove godine, u ovom broju o „razdiobi misionarskih područja”. Prilika je zastati i podsjetiti se ljudi koji su obilježili našu ne tako davnu prošlost poput Janka Oberškog o 40. obljetnicu smrti, te o 10. obljetnici smrti Branka Fučića. O 800. obljetnici franjevačkog reda revija donosi reportažu o Rivotortu, kolijevci franjevaštva.
Ovog puta Kana predstavlja umjetnika, akademskog kipara Marijana Glavnika, te pjesnikinju Ljiljanu Matković-Vlašić.