Budi dio naše mreže
Izbornik

Kapitul franjevaca trećoredaca

Glavotok (IKA )

Provincija danas ima sedamdeset redovnika, osam bogoslova u razdoblju privremenog zavjetovanja, dva novaka i devet sjemeništaraca

Glavotok, (IKA) – U Samostanu sv. Marije na Glavotoku na otoku Krku održan je od 29. ožujka do 1. travnja, pod predsjedanjem generalnog ministra fra Ilije Živkovića, redovni kapitul Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. Na kapitulu su sudjelovali članovi dosadašnje provincijske uprave, nova uprava s provincijalom fra Ivanom Paponjom, povjerenici iz Njemačke i SAD-a te petnaest izabranih delegata.

Prvog dana 29. ožujka svoja su izvješća podnijeli generalni pohoditelji fra Božo Sučić i fra Zvonimir Brusač, a nakon njih dosadašnji je provincijal fra Petar Grubišić podnio izvješće o stanju, životu i djelovanju Provincije u posljednje četiri godine. Provincija danas ima sedamdeset redovnika, osam bogoslova u razdoblju privremenog zavjetovanja, dva novaka i devet sjemeništaraca. Braća žive u petnaest samostana u Hrvatskoj, a veće su samostanske zajednice u Zagrebu (Sv. Ksaver i Odra), Zadru i Krku. Provincija je preuzela vođenje i pastoralni rad u dvanaest župa u Hrvatskoj. Braća djeluju i u drugim oblicima apostolata od kojih su neki u tradiciji franjevaca trećoredaca u Hrvatskoj, na primjer pastoral sakramenta pomirenja i pastoralni rad sa starijima, bolesnima i nemoćnima.
Fra Alojzije Duvnjak, povjerenik iz Njemačke i fra Gabrijel Badurina, povjerenik iz SAD-a, predstavili su sadašnji rad među hrvatskim iseljenicima i planove za skoru budućnost.

Uslijedila su izvješća članova dosadašnje uprave: fra Bože Sučića, provincijskog vikara i koordinatora za kulturnu baštinu, fra Dragutina Mikulana, provincijskoga ekonoma i koordinatora za gradnju, fra Zvonimira Brusača, koordinatora za redovnički život i duhovnost, fra Nikole Baruna, koordinatora za apostolat i pastoralni rad te fra Milana Šokčevića, koordinatora za pastoral zvanja, odgoj i trajnu formaciju čije je izvješće dopunjeno izvješćima iz odgojnih ustanova Provincije. Na kraju su izvješća podnijeli fra Zvonimir Brusač, provincijalov delegat za asistenciju Franjevačkome svjetovnom redu i fra Ivan Široki, provincijski asistent Franjevačke mladeži.

Drugog dana kapitula u srijedu 30. ožujka nakon izvješća prihvaćen je popis tema za raspravu na kapitulu. Teme su podijeljene u šest skupina: Bratski život u zajednici, Trajna formacija, Stanje i poslanje pojedinih samostana, Župni pastoralni rad u cjelini apostolata Provincije, Odgoj i Kulturna baština.
Poslijepodne drugoga dana franjevac dr. Emanuel Hoško iz Rijeke održao je članovima kapitula dva izlaganja kao pomoć i poticaj za daljnji rad. U prvom izlaganju “Perspektive i mogućnosti bratskoga života u uvjetima suvremenoga društva i civilizacije izložio je, između ostalog, četiri konstante zajedničkoga redovničkog života: zajednica kao znak eklezijalnoga zajedništva, vlastite značajke zajedničkog života određene počecima redovničke ustanove, osobna karizma u dinamici zajedničkog života te utjecaj društvenih i kulturnih okolnosti na zajednički život. U današnjemu ustrojstvu zajedničkog života, rekao je u nastavku, osobito je važno poštivati i ostvarivati načela solidarnosti, suradnje, supsidijarnosti i diobe odgovornosti. Važno je, također, razvijati transparentnost u djelovanju i pravu, cjelovitu informiranost.

U drugom izlaganju Suvremeno hrvatsko društvo i poslanje franjevačkih zajednica fra Emanuel Hoško istaknuo je da evangelizacija – ad intra i ad extra – spada na identitet franjevačkih zajednica; ona daje smisao njihovu postojanju. U Hrvatskoj je danas velika potreba za novom evangelizacijom, mnogo je “polovičnih” vjernika, mnogi, doseljeni u gradove zbog rata ili radi ekonomskog napretka, gube orijentaciju u novoj sredini, sekularizacija se širi galopirajućom brzinom, nove generacije ne osjećaju se zahvaćene uobičajenim oblicima pastoralnog djelovanja. Nakon izlaganja razvio se poticajan dijalog s predavačem u kojemu su se poruke iz izlaganja i konkretni prijedlozi predavača nastojali povezati sa stanjem u provinciji.
Uvečer je najprije bilo uvođenje u službu nove provincijske uprave a zatim se slavila euharistija koju je predvodio krčki biskup Valter Župan. U propovijedi je potaknuo redovnike na vjerno i odvažno svjedočenje evanđeoskih vrijednosti u suvremenim hrvatskim prilikama.

Trećeg dana kapitula u četvrtak 31. ožujka održana je rasprava o prihvaćenim temama. Posebna je pozornost posvećena izvješću ravnatelja fra Dragutina Mikulana o jednogodišnjem djelovanju nove provincijske institucije, Doma za starije i nemoćne osobe “Kuća sv. Franje” u Odri kraj Zagreba i o perspektivi djelovanja tog Doma. U Domu koji može primiti oko stotinu korisnika ima još tridesetak slobodnih mjesta.
Izvješće o djelovanju duhovnog centra uz Samostan sv. Marije na Glavotoku podnio je gvardijan fra Ivan Široki, a nakon izvješća razgovaralo se o koracima koje je potrebno poduzeti u daljnjoj organizaciji centra.
Uvečer posljednjeg dana sudionici kapitula zajednički su pohodili grob biskupa Antuna Mahniča u krčkoj katedrali, a nakon toga svi su se u krčkome samostanu okupili na bratskoj proslavi 90. rođendana nekadašnjeg provincijala fra Danijela Mihatova.

Četvrtoga i posljednjeg dana, u petak 1. travnja, u skupinama i na plenarnim sjednicama dorađene su smjernice koje su proizišle iz izviješća i kapitulskih rasprava te se na kraju i glasovalo o njihovu prihvaćanju. Tim je “odlukama i preporukama” kapitula usmjeren život i rad provincijske zajednice u naredne četiri godine. U njima je, između ostalog, istaknuto veće zalaganje u njegovanju zajedničkog života, intenzivnija briga za nova zvanja te obnova ili nastavak obnove nekoliko samostana.