Susret je počeo hrvatskom himnom i psalmom 16. „Ti si, Gospodine, baština moja“, u zajedničkoj izvedbi bogoslova Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu i članova židovske zajednice.

Uslijedila je prigodna riječ zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koji je kazao kako spomen i u židovstvu i u kršćanstvu na živ način povezuje prošlost i sadašnjost, jer, dok se spominjemo žrtava neljudskoga postupanja i pokušaja da se uništi židovski narod, susrećemo se s tajnom zla, ali ga ne gledamo samo u okvirima prošlosti, nego smo ga svjesni i u sadašnjosti.

Ideologija rasizma, usmjerena protiv Boga i čovjeka, nastala je na neistini o čovjeku i o židovskom narodu, širila se mržnjom, do neizrecive mjere patnje, koju ni riječi ni slike ne mogu izraziti, istaknuo je kardinal te podsjetio da je za Dan sjećanja na žrtve Holokausta izabran 27. siječnja, dan oslobođenja Auschwitza, simbola stradanja šest milijuna Židova, simbola svih nacističkih i fašističkih logora diljem Europe,

pri čemu mi trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi.

Upravo svjesni snage zla, nastavio je kardinal, u ovom spomenu stavljamo preda se vrednote dobra, nesebičnosti i ljubavi. To je sustav vrijednosti koji mi, kršćani, dijelimo s našom starijom braćom, Židovima. Ovdje smo u zajedništvu spomena koji govori, što je sve čovjek sposoban učiniti drugome, svome bratu i sestri.

Ovdje smo da bismo prepoznavali zlo i govor mržnje te mu se oduprli. Ovdje smo da bismo zajedno gradili uzajamno poštovanje i ljubav, na dobro našega hrvatskog društva i svega čovječanstva.

U toj povezanosti čitamo dar ljudskoga dostojanstva, osjećamo nama upućen poziv i svoju obvezu štititi svakoga čovjeka, stvorena na sliku Stvoritelja. Gospodin nam je darovao svoga Duha, darovao nam je savjest i odgovornost da biramo dobro, a ne zlo.

Kardinal je istaknuo kako se u odmaku od sedamdeset i četiri godine od završetka II. svjetskog rata spominjemo i velikoga stradanja hrvatske židovske zajednice, a posebno zagrebačkih Židova, duboko utkanih u život i kulturu našega Grada, kojih je – kako govore podaci – od 11.000 preživjelo manje od 2000. Rekao je da mi vjerujemo u Boga, koji se objavio kao sućutni i milosrdni Bog, te u mislima i molitvama suosjećamo s preživjelim Židovima koji nose teret osobnoga iskustva ljudske okrutnosti, s njihovim obiteljima i potomcima, kao i s cijelim židovskim narodom.

Na tome je tragu, smatra kardinal, neprihvatljivo dopustiti da se danas ponovno budi bilo koji oblik antisemitizma. Nama kršćanima sasvim je jasno – kako je rekao i papa Franjo – da kršćanin ne može biti antisemit. Kršćanstvo i bilo koji oblik mržnje prema čovjeku i drugom narodu, jedno drugo isključuju. Primjer širenja takve mržnje upozorenje je za sijanje i rast bilo koje druge ideologije, kakvih ni danas ne nedostaje, koje se razvijaju na neistinama s razornim plodovima sukoba, netrpeljivosti i mržnje, s posljedicama trpljenja ne samo pojedinaca, određenih skupina, nego i cijelih naroda. Napominjući kako su nam danas dragocjen uzor, kompas i putokaz, ljudi koji su se suprotstavili silama zla, koji su izložili sebe i svoje živote nasuprot nepravednom i neljudskom sustavu, da bi branili i čuvali tuđe živote, kardinal je okupljene podsjetio da je i ovo mjesto na kojem se nalazimo bilo tijekom stoljeća svjedokom raznih previranja, ali je čuvalo i upućivalo na istinu o dostojanstvu čovjeka koji od Boga dolazi i Bogu pripada. Ovdje se, svima je poznato, i u doba Holokausta čuo jasan glas i vidjelo živo svjedočanstvo koje je ustalo i protiv zatiranja židovskoga naroda.

Kardinal Bozanić na kraju je izrazio želju da ovo zajedništvo bude i ohrabrenje na putu, ne samo razgovora i prigodnih susreta katolika i židovskih vjernika, nego istinske pomoći, suradnje, prihvaćanja i ljubavi. Posebno nam je drago da su s nama naši mladi: bogoslovi, studentice i studenti. Njima želimo da nauče prepoznati istinske vrednote, da se uvijek zalažu za istinu i odupiru se svakom zlu. A to trebaju vidjeti i osjetiti ponajprije u razmišljanjima, u govoru i ponašanju nas starijih. Dragi prijatelji, postoje zla pred kojima čovjek nema riječi. Ostaju bol, suze i šutnja. Jednako tako postoje dobra koja ne trebaju riječi, nego je dovoljna blizina, zahvala i blagoslov.

Na našoj prvostolnici ostavljamo ovaj spomen-natpis kao sliku suza zbog žrtava Holokausta, sliku vapaja koji uzdižemo zbog grijeha čovjeka. Ostavljamo ovaj natpis i kao svoju molitvu i zaziv nebeskoga blagoslova na živote nas koji ostajemo jamstvo i zalog da ćemo se zauzimati za istinu i za svjetlo, da se tama i zlo ne ponovi, zaključio je kardinal Bozanić.

Susret je nastavljen molitvama koju su uputili kardinal Bozanić i predstavnik Židovske vjerske zajednice Eshchar Gad, a okupljenima se obratila Julija Koš, visoka predstavnica glavnog rabina dr. Kotela Da-Dona. Svečanost u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta zaključena je himnom Države Izrael te izvedbom psalma 85. „Pokaži nam, Gospodine, milosrđe svoje“.

Molitvenom susretu ispred zagrebačke katedrale prisustvovali su pomoćni zagrebački biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, Kristijan Lepešić iz Židovskog informativno-obrazovnog centra – Hatikva, predstavnici židovske vjerske zajednice, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Mate Granić i Predsjednika Vlade Republike Hrvatske: potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, veleposlanici, predstavnica Svjetskoga židovskog kongresa, pripadnici židovskoga naroda te obitelji preživjelih žrtava Holokausta.

Za tu posebnu prigodu na južnom tornju zagrebačke katedrale postavljen natpis na hrvatskom i hebrejskom jeziku, dugačak 50, a širok 8 metara, na kojem stoji: „27. 1. – Dan sjećanja na žrtve holokausta – Međunarodni dan sjećanja na HaŠoa“ i riječi iz Knjige proroka Izaije (56, 5): „Podići ću im u kući svojoj i među svojim zidovima spomenik i ime… dat ću im vječno ime koje neće biti iskorijenjeno“, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.