Pittsburgh, (IKA) – Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u nedjelju 26. rujna svečano euharistijsko slavlje u katedrali Sv. Pavla u Pittsburghu, u zajedništvu s domaćim biskupom Donaldom Wuerlom, u povodu 110. obljetnice Hrvatske bratske zajednice (HBZ). U koncelebraciji je sudjelovalo dvadesetak svećenika koji djeluju pri Hrvatskim katoličkim misijama ili su podrijetlom iz Hrvatske, među ostalima
mons. Ivan Kozar, voditelj misijskog ureda BK SAD sa sjedištem u New Yorku, mons Donald Brier, rektor katedrale, vlč. Robert Zubović, voditelj HKM Astoria, fra Gabrijel Badurina, župnik u Pittsburghu, Mirko Hladni, župnik u Clevlandu i kustos franjevačke Kustodije sv. Obitelji iz Chicaga fra Marko Puljić. Na početku slavlja kardinala je pozdravio domaći biskup te mu zaželio dobrodošlicu u biskupiji i gradu Pittsburghu, koje prvi put posjećuje. Biskup Wuerl istaknuo je kako danas mnogi Hrvati žive u Pittsburghu te se prisjetio svojega posjeta Zagrebu za vrijeme kardinala Franje Šepera i susreta s kardinalom Franjom Kuharićem u Pittsburghu 1994. godine, na proslavi 100. obljetnice HBZ.

Kardinal Bozanić u svojoj se propovijedi zadržao na značenju visokog jubileja te najveće i najuglednije hrvatske organizacije u SAD-u, podsjetivši kako je Papa u tijeku Velikog jubileja 2000. često isticao da je jubilej uvijek posebna prigoda da usmjerimo svoj pogled u prošlost te ujedno poticaj da bolje usmjerimo svoj hod u budućnost. Pozvao je sve nazočne, napose članove HBZ, da Bogu zahvale za nebrojena dobročinstva koja im je udijelio proteklih godina te se spomenu svih onih koji su ugradili sebe u djelovanje zajednice, potaknuvši sve da i dalje s mnogo oduševljenja rade na dobrobit svoje zajednice i razvijaju svoje aktivnosti. Kardinal je podsjetio kako je HBZ nastala iz potrebe hrvatskih doseljenika da lakše izađu na kraj s poteškoćama u kojima su se našli u novim okolnostima te je od samih početaka imala duboku kršćansku notu, čija je bit bila solidarnost. Odakle je to hrvatski čovjek crpio najbolje je vidljivo na slici u muzeju u New Yorku, na kojoj su prikazani doseljenici iz različitih zemalja. Na toj slici prikazan je i hrvatski doseljenik s molitvenikom u ruci. Molitvenik je znak orijentiranosti, rekao je kardinal Bozanić, te dodao kako je taj znak naše prošlosti potreban i našoj sadašnjosti te potaknuo sve nazočne da taj molitveni stav i opredjeljenje za Boga i ubuduće budu prisutni u hrvatskoj zajednici u Americi. Kardinal je istaknuo i to kako je HBZ od samih početaka gajila povezanost s matičnom domovinom te kako je ta povezanost kroz povijest imala različite naglaske, dobivši novu dimenziju u devedesetima kad je Hrvatska međunarodno priznata. Kardinal je ujedno zahvalio HBZ na svemu što je učinila za hrvatsku domovinu i Katoličku crkvu te zaželio da ova obljetnica i prisutnost tolikih uzvanika iz Hrvatske bude znak i sredstvo povezivanja i zajedništva te da svatko izvrši svoj zadatak i poslanje za zajednicu i hrvatski narod.

Na kraju mise riječi pozdrava i zahvale za sudjelovanje u slavlju kardinalu je uputio predsjednik HBZ Bernard Luketich, a domaći biskup darovao je kardinalu prigodni dar za potrebe Zagrebačke nadbiskupije. Na misi su bili nazočni hrvatski premijer Ivo Sanader, ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, ministar kulture Božo Biškupić i hrvatski veleposlanik u SAD-u Neven Jurica.
Nakon mise upriličen je svečani prijam u hotelu Hilton, na kojem je kardinal Bozanić potaknuo članove HBZ da ostanu vjerni svojim korijenima, zajedništvu sadržanom u imenu njihova udruženja te da uvijek budu osjetljivi za braću koja su u potrebi. Pozvao je sve da i dalje njeguju kulturnu baštinu oplemenjenu katoličkom vjerom koja je kao takva dio njihovog identiteta.

Dan uoči središnje proslave kardinal Bozanić blagoslovio je Kulturni muzej HBZ, koji će nositi ime Bernarda Luketicha, aktualnog predsjednika HBZ koji se na njezinom čelu nalazi 26 godina. Kardinal je tom prigodom rekao kako se u tom muzeju osjeća hrvatska povijest, jer čuva sjećanje na pretke koji su u taj dio svijeta došli prije mnogo godina te istaknuo obvezu svih da čuvaju spomen na svoje korijene i prenose ga budućim naraštajima.