Zagreb, (IKA) – Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić otvorio je Nadbiskupijski pastoralni institut u utorak 6. studenoga u južnome krilu obnovljenoga Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu. Na svečanosti otvaranja kardinal Bozanić istaknuo je da je Institut nastavno-obrazovna, a po potrebi i istraživačka ustanova Zagrebačke nadbiskupije. Prema kardinalovim riječima, tri su glavna područja rada Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta: formacija zaređenih i nezaređenih crkvenih službenika, što obuhvaća: formaciju trajnih đakona te formaciju đakona – kandidata za svećeništvo, trajnu teološko-pastoralnu formaciju prezbitera i đakona, te vjeroučitelja i kateheta, kao i promicanje i formiranje laika za službe u pastoralu. Posebno je područje djelovanja Instituta obitelj i obiteljska problematika i kao treće područje je dijalog sa suvremenim svijetom. Promotrivši pastoralne potrebe Zagrebačke nadbiskupije te osluškujući glas vjernika u pripremi Druge sinode Zagrebačke Crkve, a nakon savjetovanja s nadbiskupijskim tijelima dana 3. listopada ove godine kardinal Bozanić osnovao je Nadbiskupijski pastoralni institut sa sjedištem u Zagrebu, (Kaptol 29).
Kardinal Bozanić kazao je da će se djelovanje Instituta odvijati po programima. Preuzet će, objediniti i razvijati neke već postojeće nadbiskupijske programe te uspostavljati nove. Institutom upravlja Vijeće Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta i ravnatelj Instituta dr. Tomislav Markić. Institut će, kazao je kardinal, usko surađivati s Nadbiskupskim bogoslovnim sjemeništem, župama, ustanovama posvećenog i apostolskog života te drugim institucijama Zagrebačke nadbiskupije. Po svojoj naravi Institut je upućen na posebnu suradnju s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim katoličkim sveučilištem. Kardinal Bozanić zaželio je da Institut bude “novo susretište Zagrebačke Crkve, da bude mjesto zajedništva, izmjena iskustava, duhovskih nadahnuća, misionarskog svjedočenja i traženja novih putova za Isusovo evanđelje, kako bi u pripremi na Sinodu hodali u novosti života”.

Biskupski vikar za trajnu formaciju svećenika i formaciju trajnih đakona te novoimenovani ravnatelj Instituta dr. Tomislav Markić predstavio je program rada Pastoralnog instituta u ovoj pastoralnoj godini. Pri tome je istaknuo kako je zamisao o osnivanju Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta plod vrlo širokog savjetovanja u Nadbiskupiji, kako sinodskog, tako i drugoga (Zbor savjetnika, Prezbitersko vijeće, brojni razgovori s profesorima i drugim svećenicima kao i s drugim kompetentnim osobama iz pastorala i drugih područja). Predstavljajući program trajne formacije svećenika, dr. Markić je kazao da se on za sada primjenjuje za svećenike zaređene u posljednjih sedam godina, dok će se u suradnji sa stručnjacima u Institutu izraditi jedan cjelokupni nacrt permanentnog obrazovanja svećenika u Nadbiskupiji te prije prihvaćanja prodiskutirati na terenu. To je, prema riječima dr. Markića, prvi zadatak Instituta zadan na pretposljednjoj sjednici Prezbiterskog vijeća. Mlađi svećenici Zagrebačke nadbiskupije sastaju se u dvije skupine, mlađoj i starijoj, nekoliko puta godišnje na formacijske susrete na kojima razmjenjuju pastoralna iskustva te razmišljaju o temama: pastoral, živi krugovi župne zajednice, svećenički život i služba, aktualnosti iz Crkve i teologije, crkveni pokreti i zajednice, Crkva i društvo te vremenita dobra Crkve.

Predstavljajući programe Instituta vezane uz đakonsku službu, dr. Markić kazao je da će se u Institutu nastaviti provoditi programi Đakonske pastoralne godine za prijelazne đakone te program formacije trajnih đakona, a nakon prvih ređenja bit će potrebno razviti i program trajne formacije trajnih đakona. Đakonska pastoralna godina prati i podržava đakone, svećeničke kandidate Zagrebačke nadbiskupije i Varaždinske biskupije te đakone redovničkih zajednica, a sastoji se od đakonskog župnog ili pastoralnog praktikuma te studijskog dijela. Govoreći o formaciji trajnih đakona, dr. Markić je kazao da se sedam kandidata za trajni đakonat nalazi u završnoj godini formacije, a na svojim studijskim susretima bave se brojnim temama uzetim iz područja: navještaj Božje riječi, liturgija, dijakonija, pastoral, pravo i uvođenje u život mjesne Crkve te duhovna formacija.

Predstavljajući programe formacije laičkih crkvenih službi, dr. Markić je pojasnio da se u postojećem programu praćenja studenata laika zainteresiranih za buduću crkvenu službu, tijekom posljednje dvije godine studija, studenti na dvadesetak susreta upoznaju sa sadržajima vezanim uz njihovu moguću buduću službu, zatim se uvode u život mjesne Crkve, upoznavajući tijela Nadbiskupskog duhovnog stola i druge crkvene ustanove, a u suradnji s koordinatorom studenata laika na KBF-u ponuđena je i duhovna komponenta programa.

Prema riječima dr. Markića, pred Institutom stoji veliki izazov formacije župnih suradnika. “Tu se otvara veliko polje rada i angažmana, kako za Institut, tako još više za naše župe koje bi trebale biti krajnje korisnice planiranih programa iz ovog područja. Tu je ponajprije rad sa članovima župnih ekonomskih i pastoralnih vijeća, i drugih župnih tijela, kao što je npr. župni Caritas. Moguće je razviti programe osposobljavanja vjernika za kompetentnije sudjelovanje u radu ovih vijeća i tijela, a mogli bi se odnositi na pastoralno planiranje, komunikaciju, duhovnost, socijalni nauk Crkve i socijalni pastoral”, pojasnio je dr. Markić. Istaknuo je i kako je potrebno što prije ponuditi jedan seminar ili tečaj iz župne administracije. Posebno polje rada, kazao je, bilo bi razvijanje programa oko formacije liturgijskih službi u zajednici, kao što su lektori, akoliti, izvanredni djelitelji pričesti, sakristani i drugi angažirani oko liturgije kao i zvonari. Ističući kako se možda najveći prostor u perspektivi nudi u razvoju programa formacije voditelja i animatora živih vjerničkih krugova u župama, dr. Markić je pojasnio da se tu nameće potreba formacije voditelja i animatora obiteljskih zajednica, liturgijskih i biblijskih skupina, molitvenih zajednica, ministranata i brojnih drugih župnih živih krugova. Sljedeće veliko polje budućeg rada Instituta, kako je najavio dr. Markić, bit će vezano uz formaciju suradnika u pripremi za sakramente krštenja, euharistije, potvrde te sakrament ženidbe. Kazao je također da bi se u vidu formacije župnih suradnika posebna pažnja mogla posvetiti i programima vezanim uz crkvenu glazbu i župne zborove. Dr. Markić je istaknuo i da bi u planiranju budućih programa svoje mjesto trebali naći i članovi crkvenih pokreta i vjerničkih udruga, a neki bi se programi mogli ponuditi i široj vjerničkoj javnosti.

Ističući kako će posebno područje rada Instituta biti obitelj i obiteljska tematika, dr. Markić je kazao da se obitelji u djelovanju Instituta želi posvetiti posebna pažnja i to ne samo pastoralno već i s drugih vidika: demografski, sociološki i pravno. “Vjerujem i nadam se da će Institut moći biti od pomoći nadbiskupijskom Uredu za pastoral obitelji te da će u suradnji s njim i drugim tijelima i ustanovama koja se bave problematikom obitelji moći ponuditi kvalitetne programe za obiteljski pastoral, osobito bližu i dalju pripremu za brak, kao i postženidbeni pastoral”, kazao je dr. Markić, dodavši da je to područje u radu Instituta veliki zadatak i tek čeka na razvoj konkretnih planova i programa.

Govoreći o tome kako Institut svoje treće težište želi staviti na promicanje dijaloga sa suvremenim svijetom, dr. Markić je rekao da bi područja koja bi bila obuhvaćena ovim radom bila: kultura, znanost, umjetnost, zdravstvo, školstvo, politika, mediji, gospodarstvo, ekologija, sport i drugo. Neka od ovih područja već su dotaknuta sinodskih okupljanjima vjernika iz pojedinih djelatnosti, kao što su mladi znanstvenici, medijski djelatnici, ljudi iz politike i zdravstva te sportaši.

U sklopu otvaranja Instituta profesor na Katoličkome bogoslovnom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Željko Tanjić održao je predavanje o Pastoralnom institutu kao odgovoru Zagrebačke nadbiskupije na znakove vremena. Na svečanosti otvaranja bili su nazočni apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Francisco Javier Lozano, vojni biskup Juraj Jezerinac, varaždinski biskup Josip Mrzljak, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić i Vlado Košić, generalni tajnik HBK dr. Vjekoslav Huzjak te brojni drugi uzvanici.