Istina je prava novost.

Kardinal Bozanić predslavio misu za Domovinu

Suočeni smo s katastrofalnim podacima koji govore o tome da iz godine u godinu u našoj Domovini broj umrlih premašuje broj rođenih.. U toj demografskoj krizi prepoznajemo krizu društva, krizu odnosa prema životu, djeci i potomstvu, krizu obitelji te krizu vrijednosti koja na neki način uzrokuje strah i bijeg od života, upozorio kardinal, predvodeći misu za Domovinu

Zagreb, (IKA) – Uoči Dana državnosti koji se obilježava 25. lipnja, predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić predvodio je 23. lipnja, na blagdan Presvetoga Srca Isusova, svečanu misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka na zagrebačkom Gornjem gradu. Čestitajući svima nazočnima te svim građanima Hrvatske Dan državnosti, u propovijedi kardinal Bozanić je, govoreći o poštivanju i promicanju života, potaknuo na razmišljanje ali i na razborito i odlučno djelovanje, budući da smo suočeni s katastrofalnim podacima koji govore o tome da iz godine u godinu u našoj Domovini broj umrlih premašuje broj rođenih. U toj demografskoj krizi prepoznajemo krizu društva, krizu odnosa prema životu, djeci i potomstvu, krizu obitelji te krizu vrijednosti koja na neki način uzrokuje strah i bijeg od života. Sve se više postavlja dilema za ili protiv života, upozorio je kardinal, potaknuvši sve na ozbiljno pristupanje tim pitanjima, na hrabre iskorake, stvaranje savezništva na različitim razinama i u različitim segmentima društva kako bismo sustavno i uz što širi konsenzus pristupili rješavanju tog vitalnog pitanja za budućnost Hrvatske.
Potaknuo je na zalaganje i pomoć obiteljima, dajući joj primjereno mjesto u našem društvu. Potaknuo je također i na stvaranje pozitivnoga ozračja prema novom životu te zaštitu obitelji, a posebno majki. Upozoravajući na njihova prava i zaštitu, kardinal je istaknuo kako ne možemo dopustiti da se, na primjer, buduće majke zbog trudnoće otpuštaju s posla, ili da se pri dodjeljivanju posla traži obećanje da neće zatrudnjeti. Ti postupci u sebi sadrže duboki prezir prema čovjeku, u ovom slučaju prema ženi i budućoj majci. Takve slučajeve potrebno je javno prokazivati, protiv njih se boriti, jer se radi o kršenju jednog od temeljnih ljudskih prava i gaženju dostojanstva ljudske osobe. Poslodavci koji to čine zaslužuju svaku osudu, rekao je kardinal, nadodavši kako ne želi generalizirati, već naprotiv želi izraziti dužno poštovanje i priznanje onim poslodavcima koji se pošteno i savjesno ophode prema svojim zaposlenicima. Cijela naša društvena zajednica treba biti osjetljivija na povrede ljudskih prava tamo gdje se to događa, a država treba učinkovitim zakonima štititi svoje građane, osobito one koji su u slabijem položaju, rekao je kardinal.
Govoreći o hrvatskoj samostalnosti, istaknuo je kako je činom proglašenja povijesne deklaracije o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske ostvaren san mnogih hrvatskih generacija te su ispunjene konačno težnje i čežnje tolikih koji su kroz duga stoljeća stradavali priželjkujući slobodu i samostalnost hrvatske Domovine. Unatoč svim nevoljama i stradanjima, raznim usponima i padovima, petnaest godina poslije mi smo zajedno ovdje u povijesnoj crkvi sv. Marka, u srcu grada Zagreba, okupljeni oko oltara da zahvalimo Bogu za dar slobode i samostalnosti. Danas molimo za sve stradale u ratu, za one koji su svoje živote založili za našu slobodu, za sve branitelje i njihove obitelji, rekao je kardinal. Spominjući se upravo te petnaeste obljetnice hrvatske samostalnosti, istaknuo je kako je to za sve nas dodatni motiv da se prisjetimo tih povijesnih dana kad je hrvatsko državno vodstvo na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, unatoč mnogim iskušenjima donijelo hrabru i dalekosežnu odluku kojom je potvrđena snažna volja hrvatskog naroda za samostalnom Hrvatskom. Podsjetio je također na riječi blagopokojnoga kardinala Franje Kuharića koji je na dan proglašenja suvereniteta i samostalnosti Republike Hrvatske zaželio da Deklaracija Sabora Republike Hrvatske bude “velika povelja mira, međusobnog poštovanja u pravednosti i slobodi”.
“Nažalost, promicatelji imperijalističkih i terorističkih ideja i akcija nisu htjeli uvažavati, ni poštivati demokratski izraženu volju građana te su nasrnuli na Hrvatsku”, rekao je kardinal i nadodao da iako posljedice toga nasrtanja osjećamo i danas, svjesni slobode i napretka koji smo unatoč mnogim izazovima izvana i iznutra uspjeli ostvariti, ipak s puno nade i optimizma gledamo u budućnost. Kao vjernici svoju nadu i optimizam gradimo ponajprije na vjeri da je Bog jedini pravi gospodar povijesti u čiju smo se snagu i prisutnost kao narod osvjedočili mnogo puta kroz povijest, pa i bliskoj prošlosti. Mnogo smo puta osjetili prst Božji i toplinu Njegove ljubavi napose u danima kad se ljudski gledajući valjalo nadati protiv svake nade, istaknuo je kardinal.
Spomenuvši se potom i svetkovine Presvetog Srca Isusovog, koju Crkva slavi na današnji dan, kardinal je istaknuo kako je u središtu ovoga blagdana ljubav Božja koja prati čovjeka od samog čina stvaranja, a vrhunac joj je u najvećem daru kojim je Bog obdario čovječanstvo, u Isusu Kristu. Srce je Isusovo simbol i slika one vječne ljubavi kojom je “Bog toliko ljubio svijet da je dao svoga sina Jedinorođenca, da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne nego da ima život vječni”.
Kardinal je na kraju potaknuo na molitvu za sve odgovorne koji sudjeluju u procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji, sa željom da u tom poslu budu nadahnuti Božjim duhom u traženju najboljih rješenja za našu zemlju i sve njezine građane. Hod prema budućem zajedništvu s drugim državama i narodima jedinstvena je prigoda da što bolje upoznamo i definiramo svoj vlastiti identitet kako bi kao prepoznatljivi i cijenjeni subjekt imali udjela u ujedinjenoj Europi. U tom smislu, kardinal je poželio da vrijeme koje je pred nama doista bude blagoslovljeno kako bismo u slozi i zajedništvu, nadasve odgovorno, otkrivali bogatu baštinu u našim ljudima i krajevima te da svjesni vrijednosti koje posjedujemo obogatimo i zajednicu kojoj težimo.

Na misnome slavlju sudjelovali su predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, premijer dr. Ivo Sanader, dogradonačelica Ljiljana Kuhta i ostali predstavnici političkoga i javnog života Hrvatske.