Zagreb, (IKA) – Na nedjelju Cvjetnice 4. travnja u poslijepodnevnim satima zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić za sve je Zagrepčane predvodio pobožnost križnog puta na Kalvariji franjevačkog samostana franjevaca trećoredaca na zagrebačkom Ksaveru. Nakon pobožnosti Križnog puta u kojoj je sudjelovalo više stotina vjernika, kardinal Bozanić održao je prigodni nagovor.

Na početku je zahvalio svima, a posebno starijima koji su se odvažili i došli na pobožnost Križnog puta kako bi pobožnošću svjedočili svoju kršćansku vjernost. Kardinal je istaknuo kako nas “pobožnost križnog puta snažno povezuje sa stvarnošću svijeta u kojem živimo. Toliko je trpljenja u ovome svijetu koja proizvode tamu u pojedincima, ljudima i čitavim narodima. Toliko je zavjesa koje zastiru pogled prema Bogu i prema čovjeku, ali Križ Kristov stoji kao siguran oslonac nade i predanja u volju Očevu”.

Razmišljajući o boli i patnjama kardinal je ustvrdio kako ne možemo ostati ravnodušni gledajući bol našega Otkupitelja te se zapitao možemo li nezainteresirano promatrati patnje koje čovjek zadaje čovjeku? Ustvrdio je kako bi se cjelokupno čovječanstvo trebalo zamisliti nad nedužno prolivenom krvlju u posljednjem stoljeću i onom što je obilježava početak novoga, upitavši se kako opravdati trpljenja majki koje ne znaju za sudbinu svoje djece stradale i nestale u ratovima te kako razumjeti okrutnost kojom ljudi svakodnevno nepravdama i nasiljem ranjavaju jedni druge? Kardinal je okupljene vjernike pozvao na molitvu da Krist ukloni sve kamene koji sputavaju našu osjetljivost za druge, da raskine zavjese što zasjenjuju pogled k Bogu i čovjeku te da postanemo njegovi istinski učenici.
Pobožnost križnog puta kardinal Bozanić posebno je posvetio hrvatskim cestama i putovima misleći na vozače koji svakim ulaskom u automobile riskiraju i svoj i tuđi život. Imajući u svijesti mnoge prometne nesreće te veliku smrtnost na hrvatskim prometnicama, kardinal je pozvao sve pojedince i čitavo društvo na zajedničko odgovorno zauzimanje, a posebno je pozvao sve one koji upravljaju vozilima da odgovornim i razboritim ponašanjem pridonesu sigurnosti putnika i smanjenju broja nesreća koje, kako je rekao, unatoč svim mjerama, iz godine u godinu rastu. Iznijevši statističke podatke o broju smrtno stradalih i ozljeđenih na hrvatskim cestama, kardinal je rekao kako “samo prozivati i pozivati na odgovornost ništa ne koristi. Potrebno je mijenjati mentalitet, odgajati za odgovornost počevši od djece, te pješaka i onih za volanom do institucija, osobito naše policije, koje mogu potrebnim mjerama i informacijama poboljšati sadašnje teško stanje”. Kardinal je ustvrdio kako mnogi mladi ljudi stradavaju u prometnim nesrećama te se zapitao “kamo to smjera obiteljski i društveni odgoj, vodi li naše društvo dostatnu brigu o mladeži koja nakon neobuzdanih noćnih zabava često završava u jutarnjim satima u vrtlogu prometnih nesreća?”, ustvrdivši kako mladi uništavajući vlastite živote često postaju prijetnja i drugima.
Posebnu je pozornost skrenuo na ovisnost o alkoholu i drogama koji su česti uzroci smrti na našim cestama, rekavši kako smo za to odgovorni svi: društvo, obitelji i Crkva. Kardinal Bozanić poseban je naglasak stavio na odgovornost Crkve jer, kako je rekao, “u njoj smo po krštenju pridruženi tajni otkupljenja, te zajedno s Kristom postali dionicima njegova križnog puta i njegove pobjede, a time i suodgovorni jedni za druge”.

Na kraju nagovora kardinal se zapitao “možemo li biti ravnodušni gledajući Isusa koji pod silinom težinom križa gubi snagu, posrće i pada u našoj braći i sestrama koji tražeći smisao posežu za lažnim izvorima radosti, koje im vrijednosti mi pružamo i smijemo li kao dionici ovoga povijesnog trenutka prati ruke, poput Pilata, od odgovornosti na koju smo svi pozvani?” te je, izručivši joj hrvatski narod, a osobito mlade, zazvao pomoć i zaštitu nebeske Majke Marije koja je pratila svoga Sina od rođenja, pa do djetinje i mladenačke dobi, te ostala vjerna njegovu javnom djelovanju do podno Križa, gdje je postala Majkom čovječanstva.