Zagreb, (IKA) – Svečano euharistijsko slavlje o Stepinčevu, u ponedjeljak 10. veljače, u zagrebačkoj prvostolnici u koncelebraciji s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Alessandrom D’Erricom, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, zagrebačkim pomoćnim biskupima Valentinom Pozaićem, Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim te s još oko 150 svećenika predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Gotovo šest tisuća vjernika ispunilo je Stepinčevu katedralu te prostor ispred nje.
U homiliji kardinal je istaknuo da slobodno možemo reći da su naša Crkva i hrvatski narod nerazdvojivo obilježeni životom i smrću blaženog Alojzija Stepinca. Bog ga je pozvao, a on se odazvao i postao simbolom hrvatskoga katoličkog identiteta. Posvješćujući kako zagrebačka prvostolnica i blaženikov grob privlače vjernike, jer se “tu donose svjedočanstva vjere, polažu zavjeti, zahvaljuje za uslišane molitve i preporučuje u potrebama sebe i svoje, obitelji i narod, Crkvu i svijet”, kardinal je nastavio: “Potrebno je danas biti ovdje, uz blaženog Alojzija, osjetiti otkucaje povijesnog bila naših korijena, da bismo osvježili tragove nade za našu budućnost”. Naime, pojasnio je, “u razdoblju samoobrane od komunističkog totalitarizma, predvođen blaženim Alojzijem, hrvatski je narod prošao hod duhovnog sazrijevanja zahvaljujući kojemu nisu podcijenjene bitne vrednote za ljudski život, a učvršćeno je uvjerenje da je jedini Bog vrhovni jamac našega pojedinačnog i narodnog dostojanstva, kao i naših prava. Stoga se ovdje obnavlja nacionalni spomen prijeđenog puta, utemeljen na Bogu i njegovoj spasiteljskoj milosti, koja je djelovala u našoj prošlosti. Stepinac je polazište od kojega treba uvijek iznova počinjati, na njemu se treba nadahnjivati, učvršćivati, orijentirati, da bi nam se otvorili obzori budućnosti”.
Na to je propovjednik nadovezao misao o hrvatskom katoličkom identitetu, te istaknuo kako “naš hrvatski narod čuva svoju memoriju koja se ne može svesti samo na nabrajanje određenih podataka. Hrvatski narod ima duboku svijest vlastitoga dostojanstva. Ta se svijest oblikovala tijekom bremenite povijesti u obrani križa slavnog i slobode zlatne. Duša ovog naroda zna kako se slavi i brani život, kako se prihvaća smrt, kako se čuva i cijeni obitelj te njeguju rodbinske veze, kako se pomaže potrebnima i siromašnima; ovaj narod poznaje solidarnost, poštuje nedjelju, raduje se blagdanima i slavljima, moli se Bogu i časti Presvetu Bogorodicu Mariju”. No, upozorio je, kako je hrvatskom identitetu suprotan importirani, umjetni identitet, koji se u posljednje vrijeme uporno promiče, a načinjen je navodno na temelju znanstvenih dostignuća, no skrojen je u stvari po potrebi i koristi privatnih sektora. Njegovi promicatelji, nezadovoljni našom Domovinom, željeli bi reinterpretirati njezinu povijest, iskrivljujući našu prošlost. U suočenju s takvim ideologijama, duša hrvatskog naroda progovara kako nije potrebno slušati one koji nastoje zamijeniti stvarnost s idejama, ustvrdio je kardinal Bozanić te podsjetio kako Crkva u naše vrijeme nije ostala po strani. Štoviše, pojasnio je kardinal, očitovala se u svojoj ljepoti, poglavito glede vjernika laika koji svjedoče svoju vjeru, koji su poučeni i svjesni odgovornosti svoga poziva u Crkvi i svijetu. Naime, Crkva ne može vršiti svoje poslanje, ako ne očituje cjelinu Kristova tijela. Tom tijelu pripadaju svi vjernici, što se iz dana u dan pokazuje sve važnijim za djelovanje Crkve. Važno je da se ne bojimo; važno je da se usudimo graditi jedinstvo i ne prestanemo jedni drugima biti sigurni oslonci u istini. Hrvatska domovina ne živi lake trenutke. I u prošlosti smo se suočavali s teškim nevoljama i naučili biti strpljivi. Svaki od nas vjernika u tome treba početi od sebe. To je najviše što možemo učiniti, da nas ne zarobe prijetnje i strah. A Božje zrno neće nikada prestati probijati zemlju i donositi rod. Ono je osnaženo ljubavlju i mučeničkom krvlju blaženoga Alojzija, rekao je kardinal Bozanić te zagovoru blaženom Alojziju preporučio hrvatski narod i domovinu Hrvatsku.
Nakon popričesne molitve, kardinal Bozanić je kod Stepinčeva groba izmolio molitvu za njegovo proglašenje svetim.