Rim, (IKA) – “Došao sam zajedno s drugim hodočasnicima iz Hrvatske pomoliti se na grobu brata Bonifacija Pavletića i zajedno s njime moliti i tražiti da posreduje za ispravan hod naših naroda, a nadasve za nove naraštaje, kojima se posvetio s toliko ljubavi”, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u propovijedi na misi prigodom prijenosa posmrtnih ostataka Ivana Bonifacija Pavletića iz zajedničke redovničke grobnice na rimskom groblju Verano u kapelu kuće matice Družbe sinova Bezgrešne u rimskom predjelu Bravetta u nedjelju 28. rujna. Na svečanosti, koju je uzveličao gudački orkestar rimske gradske policije, bili su nazočni uz vrhovne poglavare Družbe i hrvatskih veleposlanika pri talijanskoj Vladi i pri Svetoj Stolici i voditelj ureda za vezu Zagrebačke nadbiskupije s Rimskom postulaturom kauze za njegovu beatifikaciju mons. Vladimir Stanković te gradonačelnici Rima, Kutine, Sarona i Capranike, mjesta, u kojima je živio i djelovao brat Bonifacije. Ostaci njegova tijela položeni su u mramorni sarkofag pri ulazu u Crkvu. Iznad sarkofaga nalaze se uklesani u mramor simboli postolara i lijekova kojima je obilježen Bonifacijev život. Zagrebačka nadbiskupija je za tu prigodu priredila i hodočašće u Rim, na kojem je sudjelovalo oko 200 vjernika iz Bonifacijeva rodnog mjesta i čitave Moslavine. Kutinski gradonačelnik Davor Žmegač istaknuo je kako su svi ponosni što mogu sudjelovati u tom događaju i što mogu predstavljati njegov narod i po primjeru Bonifacija uzdići skromne i malene. “Ponosni smo na Ivana Bonifacija zbog svetosti njegova života, obilježenog snagom poniznosti i žrtve”, rekao je te pozvao Sinove Bezgrešne da i u Hrvatskoj otvore svoje ustanove preko kojih bi se brat Bonifacije vratio u rodni kraj. Rimski gradonačelnik Gianni Alemanno primijetio je kako ljudi Bonifacijeva kalibra pridonose ujedinjenju Europe te je uvjeren da će i Hrvatska brzo ući u tu zajednicu.
Fra Bonifacije rođen je kao Ivan Pavletić u selu Zbjegovači u župi Kutina, sada župa Ilova, u Zagrebačkoj nadbiskupiji 1864. godine. Umro je u 33. godini života na glasu svetosti u Rimu 1897. godine. Biskupijski proces za proglašenje blaženim je započeo protekle godine u Rimu, jer je tu umro.