Zagreb, (IKA) – Godina vjere u Zagrebačkoj nadbiskupiji završila je 24. studenoga, na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenoga, svečanim večernjim euharistijskim slavljem koje je u zagrebačkoj prvostolnici predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Svečana proslava počela je uz zvonjavu zvona s tornjeva katedrale te uz gromoglasno brujanje orgulja ulaznom procesijom s Evanđelistarom na čelu, predvođenom brojnim sjemeništarcima, bogoslovima i đakonima, s pedesetak svećenika, biskupijskih i redovničkih, brojnim zagrebačkim kanonicima i prebendarima, trojicom zagrebačkih pomoćnih biskupa Valentinom Pozaićem i Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim te s predvoditeljem svečanog misnog slavlja kardinalom Bozanićem. Euharistija na svetkovinu Krista Kralja počela je i završila svečanom pjevanom Večernjom u prepunoj i raspjevanoj zagrebačkoj prvostolnici, a liturgijsko pjevanje animirao je zbor zagrebačkih bogoslova pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka.
Nakon što je pozdravio sve sudionike svečanog euharistijskog slavlja, kardinal je u homiliji posvijestio da je ovogodišnje slavlje svetkovine Krista Kralja svega stvorenoga povezano sa završetkom Godine vjere, “koje se spominjemo prije svega sa zahvalnošću Gospodinu za njegov dar i milost vjere”. Osvrnuvši se na pojave oko nas koje unose nemir i utječu na nas, istaknuo je „da nas poteškoće i trpljena ne smiju obeshrabriti jer po vjeri znamo da ne idemo ususret porazu, poniženju i besmislu, nego smo sigurni jer smo u Božjoj ruci, i jer je Krist središte povijesti, čovjeka i svijeta”. “A Gospodin nam po njima pokazuje kako su povijesni događaji u povezanosti s prihvaćenjem ili odbijanjem Boga”, rekao je.
Pojasnio je i kako je Isus shvaćao pojam kralja, odbijajući ga u zemaljskom smislu, što je potvrdio i pred Pilatom, rekavši da “njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta”. Time je jasno pokazao da se nije dao uhvatiti u mrežu ljudske slave i političkih interesa. Istaknuo je da je Isus kao kralj prepoznatljiv samo vjerom i ljubavlju, jer dok ga viseći na križu pogrđuju, on čini geste novoga kraljevstva ljubavi – pomiruje, oprašta i služi, kida lance mržnje i omogućuje novo jedinstvo među ljudima. “Na križu on postaje potpuna slika Boga nevidljivoga, jer ono što je obećao s križa, on je i ostvario svojom pobjedom nad smrću – dioništvo u vječnoj svjetlosti”. Podsjećajući da je Krist Kralj umro da bi svijetu darovao ljubav, rekao je da se do te ljubavi može doprijeti samo svjetlom vjere. “Kako shvatiti tu ljubav ako ne krenemo putem praštanja i pomirenja”, zapitao je kardinal, ustvrdivši da je ova Godina vjere “jasnije pokazala da je naša vjera susret i da se ne može svesti na obične izričaje koje čovjeka ostavljaju ravnodušnim”. Podsjetio je kardinal i kako su vjernici tijekom upravo završene Godine vjere obnavljali svoje znanje o vjeri, produbljivali ga, učili i otkrivali njenu ljepotu u novim okolnostima, pitali se kako je prenositi i svjedočiti drugima. Zahvalio je svima koji su shvatili vrijednost župe kateheze i kojima je stalo do razvijanja nutarnje dinamike rasta zajedništva Crkve. Osvrnuo se kardinal i na neke važne teme koje su se pojavile u Godini vjere, a koje su “izazov i za našu vjeru i traže našu vjerničku odgovornost, ali i poznavanje svoje vjere”. Pojasnio je kako Bog komunicira s čovjekom darujući se, “i dok živimo na zemlji, mi smo pozvani pripravljati Kristu mjesto u “ljudskim kraljevstvima”. “A u tim smo kraljevstvima suočeni s pojavama prihvaćanja ili odbijanja Boga, s prihvaćenjem i odbijanjem otajstva života, s unošenjem nemira i nepravda, kao i s iznimnim svjedočanstvima ljubavi”, rekao je. Posebno se osvrnuo na stanje u Hrvatskoj, u kojoj “u posljednje vrijeme živimo izazove u kojima se zrcali odnos prema Kristovu kraljevstvu. “Najsnažnije to osjećamo u pitanjima vezanim uz otajstvo života, uz istinu o čovjeku kao Božjem stvorenju, uz temelje ljudskog postojanja i njegova konačnog smisla. Iz tih se polazišta granaju pitanja prema dragocjenim datostima ljudskoga života kao što su brak, obitelj, odgoj djece”, sažeo je kardinal Bozanić izazove s kojima se danas susrećemo u hrvatskom društvu, koje je, kako je rekao, ozbiljno poljuljano zlonamjernim napadima na Crkvu, brak, obitelj, na sve temeljne ljudske i kršćanske vrednote. Spomenuvši se prve enciklike pape Franje “Lumen fidei” (“Svjetlo vjere”), pozvao je vjernike na zahvalnost za taj kratki tekst, biser katehetske naravi koji “trebamo nastaviti otkrivati i razmatrati, te ga ugrađivati u naše obitelji, naše zajednice, u cijelo naše društvo”. Upozorio je još kako u sadašnjim raspravama nema poštivanja drugih, ne ustručava se laž predstavljati kao istinu, stoga je dobro čuti što papa Franjo u svjetlu vjere govori o gorućim pitanjima ovoga trenutka u Hrvatskoj, kao što je pitanje braka. Osvrnuvši se na predstojeći referendum o braku kao jedinoj naravnoj zajednici jednoga muškarca i jedne žene, istaknuo je da je to prigoda da „posvjedočimo svoju vjeru, da olako ne odustanemo i ne dopustimo poljuljati se pokušajima zamagljivanja u koja se ulažu velika sredstva i velike snage”. “Ovdje se ne ide protiv nikoga, želi se samo sačuvati ono što smo primili, ne ulazeći u druge izbore i prava pojedinaca”, poručio je, pozvavši vjernike da ne zaniječu istinu i budućnost hrvatskih naraštaja koji dolaze, da se izjasne za brak kao životnu zajednicu muškarca i žene, čime “nikoga ne diskriminiramo, nego služimo istini”. I “ne dajte se pokolebati ili prestrašiti”, stavio je poruku vjernicima na srce, pozvavši ih da ostanu hrabri i radosni navjestitelji i istinski svjedoci ljepote života u braku i obitelji, i da uvijek poštuju svakog muškarca i svaku ženu, slobodu svake ljudske osobe, taj divni Božji dar.