Zagreb, (IKA) – U povodu Dana državnosti, zahvalnu misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka u utorak, 25. lipnja predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji su bili i križevački vladika Nikola Kekić, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons. Enco Rodinis, te drugi savjetnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Mauro Lalli.
Misi su uz mnoštvo vjernika i članova braniteljskih udruga, nazočili i predsjednik RH dr. Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, ministar branitelja Predrag Matić te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
U pozdravnoj riječi domaći župnik mons. Franjo Prstec istaknuo je kako je ovo molitva za zemaljsku domovinu u kojoj trebamo zaslužiti onu nebesku. Zahvaljujemo za ovu hrvatsku zemlju ispaćenu i natopljenu krvlju obitelji, očeva i majki koji su djecu rađali, učili hrvatski govoriti, Boga moliti, domovinu ljubiti, braniti, voljeti, čovjeka poštivati.
U prigodnoj homiliji kardinal Bozanić je naglasio da pred događaj ulaska Hrvatske u Europsku uniju molitva za Domovinu i za sve koji su za nju na poseban način odgovorni u ovom razdoblju naše povijesti u sebi nosi posebne osjećaje i vjerničku odgovornost. “Vjerničku, kažem, jer svaka naša radost i zahvalnost, svaka naša strepnja i briga za Hrvatsku obilježena je vjerom”, rekao je.
U osvrtu na misna čitanja, kardinal je podsjetio kako nas hrvatska nedavna i davna povijest uči i uvjerava kako su uska vrata iza sebe čuvala više radosti; da je iza njih bila riznica istine i dobra. A svaki put kada smo slušali obećanja o širokim prostorima i laganom načinu dolaska do blagostanja, susreli smo neistinu s njenim posljedicama. Jer, široka vrata i putovi postaju privlačni onda kada zaboravimo otkriveni biser i svetinje koje su nam od Boga objavljene i nama povjerene da budemo njihovi nositelji.
U ovoj prigodi kardinal je posebno istaknuo kako su ideju o europskom ujedinjavanju od samoga početka podupirali baš svi rimski prvosvećenici, pape. U tom kontekstu je napomenuo da će blaženi papa Ivan Pavao II. ostati zapamćen po tome što je javno govorio o europskom zajedništvu, u koje spadaju i zemlje iza Željezne zavjese, u razdoblju u kojem se drugi nisu usudili o tome govoriti ili se nisu tome nadali. Svoje opredjeljenje za Europu od Atlantika do Urala simbolički je izrazio još 1980. godine proglašenjem slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe. Ivan Pavao II. poticao je odgovorne da izgrađuju Europu ljudi i naroda, poštujući njezinu raznorodnost, kao i njezino kulturno i duhovno bogatstvo. Naglašavao je kako Crkva ne ulazi u stvari koje se tiču tehničke, vojne ili političke naravi, ali da je Crkvi živo stalo da se u izgradnju novih europskih struktura ugrade moralne i duhovne vrjednote, koje će dati podlogu za stvaranje zajedničkog doma u novoj civilizaciji ljubavi, rekao je kardinal Bozanić, te podsjetio kako je i papa Benedikt XVI. u svojim govorima i raspravama ukazivao kako je kršćanstvo oblikovalo Europu te kako je potrebno i korisno o tome raspravljati u svjetlu antropologije, prava, filozofije i teologije da bi se otkrilo i prepoznalo dušu Europe.
Hrvatska oduvijek živi u okviru europske civilizacije. Danas u europskoj obitelji naroda postoje brojne pogubne suvremene kušnje, ali to je naša obitelj. Hrvatska je ne može zanijekati, ako ne želi zanijekati sebe. Na ulazak Hrvatske u Europsku uniju gledamo kao na završetak jednog procesa koji ima dužu povijest, a u kojem su se isprepletala iščekivanja, strepnje i razočaranja. Naš ulazak u Europsku uniju davanje je novog političkog i gospodarskog okvira našoj tisućljetnoj pripadnosti europskom kulturnom i civilizacijskom krugu, istaknuo je kardinal Bozanić te naglasio kako Crkva i u ovom slučaju poštuje odluku hrvatskih građana i legitimnih hrvatskih vlasti.
No, ustvrdio je, kako ipak, još više od toga, Crkva ističe da Hrvatska ne smije zanijekati svoj identitet, svoju baštinu, svoje svetinje. Europljani, koji poznaju našu povijest i naše vrijednosti, raduju se upravo zbog toga našoj prisutnosti i ohrabruju nas, traže svježinu i vjerodostojnost življenih vrijednosti, koje prepoznaju u nama, a koje mi toliko puta obescjenjujemo.
Nadalje, naglasio je kako sjaj hrvatskoga kršćanskog bisera dopire iz nesebičnosti, iz ljubavi prema drugima. U tom sjaju prepoznajemo ljude koji se ne boje izložiti za istinu; koji traže dobro drugih i onda kada istina traži promjenu vlastitoga života. U tom su sjaju na poseban način hrvatski branitelji. Oni su bili spremni svoje živote dati za slobodu, mir i dostojanstvo čovjeka. Taj su sjaj mnogi željeli ugasiti, ali on je tu i nakon obrane Domovine u surovome ratu. On je tu u neistinama koje se obrušavaju na hrvatski narod produžujući nepravde i patnje nedužnih. On je tu da se u svjetlu njihove žrtve svako nepoštenje lakše prepozna i da se vidi put koji Hrvatsku ne vodi prema dobru. Taj sjaj ne blijedi i zato, na današnji Dan državnosti, osjećamo ponos što su takvi velikani nesebičnosti među nama i što ostaju zalog bisernoga sjaja, rekao kardinal Bozanić. No upozorio je kako je zbog svega toga u hrvatskom društvu u novije vrijeme zabrinjavajuće promatrati da se zanemaruje vrijednost braka i obitelji; da se prema najdubljim temeljima ljudskoga života odnosi kao da je to nečija svojina. Ako se i ideološki sučeljavaju stavovi, trebalo bi čuvati barem onu najmanju mjeru pristojnosti i dosega demokracije, bez izrugivanja i očitovanja netrpeljivosti. Ako se i to pregazi, dovodi se u opasnost sama ljudskost. Za Domovinu bi bilo pogubno da se bilo koja vlast, nakon tolikih žrtava, poigrava s narodom i njegovim najdubljim osjećajima, zanemarujući cijenu postignute slobode. A upravo se to događa kada se oglušuje na glas obespravljenih, kada se odbija razgovor vladajućih s društvenim sastavnicama, kada se štite zločinci, kada se zakoni kroje po volji pojedinaca, političkih i gospodarskih skupina, zapostavljajući dobro čovjeka i naroda, upozorio je kardinal.
Mi znamo da je sjaj kršćanskoga bisera u križu Kristovu. Osvijetljen put njegovim sjajem sigurna je vodilja i u budućnosti. Zahvaljujemo za svaku žrtvu i nesebičnost koja je taj sjaj učinila snažnijim. U slici naše Domovine vidimo plodne ravnice, visoke planine i sinje more, kao slike životnih izazova. Svaki nam je njezin dio drag, kako pjevamo u himni: mila kuda si nam ravna, mila kuda si planina. Dok Bogu preporučujemo sve naše pokojne i poginule; dok molimo za snagu onima koji su još u kušnjama zbog svjedočenja istine, zazivamo zagovor hrvatskih svetaca i mučenika, posebno blaženoga Alojzija Stepinca te zaštitnikâ Europe svetog Benedikta i svetih Ćirila i Metoda. Neka Hrvatska po nama kršćanima pridonese da Europa bude više Božje prebivalište u čestitosti i istini, noseći sjaj bisera vječnosti, rekao je na kraju homilije kardinal Bozanić.
Misno slavlje pjevanjem je uveličao Oratorijski zbor “Cantores sancti Marci” pod ravnanjem mo. Jurice Petrača uz orguljsku pratnju Pavla Mašića koji su izveli Treću staroslavensku misu Albe Vidakovića.