Zagreb, (IKA) – Misu polnoćku u zagrebačkoj katedrali predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u koncelebraciji s kanonicima. U homiliji kardinal Bozanić istaknuo je da je neosporno da čar Božića – na različite načine i različitom snagom – obuzima svakog čovjeka te, manje ili više, ispunja i nadahnjuje svako ljudsko srce. Božić ni jednoga čovjeka, koliko god površan i rastresen bio, ne ostavlja ravnodušnim. Postoje snažni i duboki razlozi općeg zanimanja za Božić, premda ga većina doživljava poput tračka svjetla koje se uvijek iznova pojavljuje, pojasnio je kardinal. Upućujući pak na riječi drugog misnog čitanja “Pojavila se milost Božja, spasiteljica svih ljudi”, kardinal je istaknuo kako je Isusovo rođenje donijelo spasenje ljudima, a spasenje znači oslobođenje od zla. Spašen čovjek u slobodi dosiže potpuno ostvarenje vlastitoga ja. Rođenje Isusa Krista dolazi ususret našem traženju sreće i slobode, našoj želji da ljubimo i da budemo ljubljeni, našoj čežnji za vječnošću. Nije li možda ta silna potreba za vječnim životom, ona koju bi zapravo htjele postići znanost i tehnika, upitao je te istaknuo kako Sin Božji koji je postao čovjekom ispunja tu želju. “Postoje zadaće u kojima trebamo sudjelovati na osoban način i to kao protagonisti. U tim osobnim, kao i zajedničkim zadaćama, sve smo više izazivani osjetljivim povijesnim kontekstom u kojem nam je dano živjeti. Radikalne promjene koje se odvijaju na afektivnom, ali ne manje i na kulturnom, društvenom, političkom i gospodarskom području, nameću potrebu da, u strahopočitanju pred Bogom, svaki dan zauzimamo trezven i pravedan stav prema raznim pitanjima koja se tiču našeg života”, rekao je kardinal te podsjetio kako kršćani trebaju biti nositelji poruke Božića u arenama građanskog društva koje je laičko, slobodno i pluralno, ali koje teži za boljim životom.
Božić je svakako dirljiv događaj, ali ako nas ne promijeni u dubini, ako nas ne potakne da slobodno prihvatimo Betlehemsko dijete, Božić se svodi samo na sentimentalnost. A sentimentalnost je možda najistančaniji oblik skepticizma, upozorio je kardinal te podsjetio kako “dar što ga primamo u ovoj noći slaveći euharistiju, traži odgovornost svakoga od nas prema svojim dragima, prijateljima, susjedima koji nas okružuju, kolegama na poslu ili na studiju, a posebno prema onima koji su najpotrebniji i onima koji trpe”.
Misa polnoćka završila je pjevanjem himne “Lijepa naša domovino”. Pjevanje su animirali Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka uz orguljsku pratnju prof. Nevena Kraljića.