Marija Bistrica, (IKA) – Središnje euharistijsko slavlje na svetkovinu Velike Gospe, 15. kolovoza, u nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici, na prostoru Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Rektor svetišta mons. Zlatko Koren u pozdravu je istaknuo: “U Mariji nalazimo vjernicu i majku, ona je hrvatskome čovjeku podizala pogled prema nebu, prema Božjem planu i vječnosti”. U toj prigodi kardinalu Bozaniću je uime okupljenih hodočasnika čestitao 25. obljetnicu biskupske službe.
Uvodeći u slavlje, kardinal Bozanić istaknuo je kako bi “bez ovoga slavlja, bez Velike Gospe, bez svetišta Majke Božje Bistričke, naš život bio prazan”, te su se okupili tu i otvaraju srca da ih Bog ispuni. U homiliji kardinal je istaknuo kako “između Marije i Crkve postoji duboka nutarnja povezanost. I jedna i druga prihvaćaju Božju riječ, žive od vjere, nose ljudima radost svoje blizine s Bogom, zahvalno sudjeluju u otajstvu Kristova života. Pogleda usmjerena prema vječnosti Crkva živi u pouzdanju da će uskrsnuti s Kristom, koji je svojom smrću pobijedio smrt, zadnjega neprijatelja čovjeka i svijeta. Upravo tu pobjedu i nadu Crkva vidi ispunjenu u Presvetoj Bogorodici Mariji”.
U osvrtu na misna čitanja, pojasnio je kako u Mariji slobodno možemo vidjeti otvaranje Božjega hrama na zemlji. Marija je kao zavjetna škrinja – kako ju zazivamo u litanijama – koja je u sjaju Duha Svetoga donijela radost u susretu dviju majki Elizabete i Marije. Taj susret nije obilježen suprotstavljanjem i sukobom, nego titrajem života koji pobuđuje blagoslov. Pjesme kojima dvije blagoslovljene žene izgovaraju zahvalu i molitvu posvema izokreću logiku sukoba, neprihvaćanja, prijetnja i zatiranja Božje inicijative. Taj govor donosi mir, jer je pun prepoznavanja Božjih dobara i ostvarenih nada koje nisu živjele kao osjećaj prava, nego kao poniznost pred Božjom veličinom.
Nadalje je vjernike uputio, kako u svjetlu Riječi Božje današnje svetkovine lakše vidimo svoj sadašnji crkveni i društveni trenutak. Kao vjernici živimo radosnu zbilju da se nebo otvorilo i da nam se Bog darovao, oslobodio nas je Zloga i njegovih prijetnji, kako ne bismo bili zatvoreni u svoju ljudsku skučenost i smrtnost; da ne bismo očajavali u tami grijeha i zdvajali pred raznim protivštinama. U svetištima, u ispovjedaonicama spoznaje se svetost naroda Božjeg. Narod Božji, ovaj okupljeni narod, ne griješi u svojim sudovima kad prosuđuje ponude koje mu se nude, ili kad se suočava s iskrivljenom interpretacijom svoje povijesti. Ovaj narod dobro znade da bez svijesti o vlastitoj povijesti, bez povijesti, nema budućnosti. Iskrivljavanje povijesti, neprestano prekrajanje povijesnih udžbenika, razaranje mehanizama koji povezuju iskustva sadašnjeg naraštaja s prošlim, dovodi do krize nade i vizije budućnosti, do krize identiteta, upozorio je kardinal, te nastavio: “Možemo se pitati zašto se to čini. Čemu promicati nešto što nije izišlo iz duše hrvatskoga bića, niti mu koristi. Premda smo posljednjih godina upozoravali da takvi pokusi neće donijeti ni gospodarsko blagostanje, niti zadovoljstvo hrvatskomu društvu, bezobzirno su se poduzimali koraci koji su bili nalik prkosu protiv dobra domovine”.
U tom kontekstu pojasnio je kako nam današnja svetkovina, osvjetljujući sadašnji životni trenutak, omogućuje prepoznavati razliku između dobra i zla kao i način na koji se zlo suprotstavlja dobru. U našem smo hrvatskom društvu, kao narod Božji na putu, pozvani i dalje živjeti snagom vjere, donositi radost i jačati nadu.
Nošeni milošću koja nam je darovana po Mariji s tugom promatramo kako se u našoj domovini namjerno otvaraju prostori napetosti, donose odluke koje uzrokuju sukobe da bi se zatim igralo vatrogasaca. Umjesto kulture dijaloga, promiče se kultura konflikta, ne vodeći računa o onome što je uistinu temeljno za boljitak ljudi. I baš tu, gdje nema brige za život, gdje se drugima nanosi tuga i gdje vlada neosjetljivost, rastu i šire se razarajuće klice zla. Bog nam je pokazao tolika znamenja u našoj povijesti, a o nekima od njih živo svjedoči i ovo bistričko nacionalno svetište; pokazao nam je put kojim je išla Marija, da bi drugima donijela radost i očuvao nas žrtvama ljudi koji su slijedili Božju volju da ne propadnemo.
Ali, logika zla pronalazi sredstva da stane pred život, da zada bol, da unosi razdor. Jer to je temeljni posao Sotone: razdirati, unositi strah i pomutnju, skrenuti pozornost na nebitno ili manje važno, kako bi slabio žar za važnije i da bi se previdjelo utiranje puta zlu, upozorio je kardinal te istaknuo osam vrijednosti za koje nam se valja zauzimati, ustrajno, svakoga dana: moliti prisutnost nebeskoga pogleda u teškoćama zemaljskoga života; zahvaljivati Bogu za darove milosti; promicati i braniti život pred prijetnjama sa starim ili novim imenima; živjeti tako da drugi osjete ljepotu Evanđelja; prepoznati vlastite slabosti i grijehe da bi se očitovala Božja veličina u milosrđu; ostvarivati susrete građene na poniznosti; jačati zajedništvo i solidarnost u nesebičnosti služenja Bogu i bližnjima; uvijek biti oslonjen na nadu vječnoga.
Za te darove danas molimo zagovor One koja ih je živjela u svoj punini. No, trajno ostaje otvoreno pitanje našega odnosa prema otajstvu života. Ono se lako pretače ne samo u bolno pitanje demografije u našoj domovini, nego i u razna druga područja kao što su: odgoj i obrazovanje, zdravstvena i socijalna skrb, dostojanstvo rada, zabrinjavajuća nezaposlenost, razvoj gospodarstva. Time pogođeni ujedno smo i poučeni da ne slijedimo trag Zmaja koji povlači u ponor, gasi nadu i proždire život. Svaka nas svetkovina Uznesenja ponovno snažnije ujedinjuje; pokazuje ljepotu našega zajedništva vjere i otkriva riznicu naše hrvatske vjerničke baštine koja se pomlađuje osobito po mladim vjernicima koji ne odustaju od Božjega sjaja, niti od poziva koji im Bog povjerava da žive za dobro bližnjih i svoje domovine, istaknuo je kardinal te vjernike potaknuo da se ne umore u zauzimanju za zaštitu života i za jačanje obitelji; ne prepuste odgoj djece onima koji ne poštuju vrijednosti stvorenosti i vječnosti; ne pokolebaju se pred onima kojima nije stalo do hrvatske kulture srasle s kršćanstvom; ne odustaju od promicanja istine koja je ponizna pred žrtvom ljudi koji su svoje živote izložili za druge.
Na kraju homilije kardinal Bozanić vjernike je pozvao da se pridruže molitvama pape Franje i cijele Crkve za sve progonjene ljude diljem svijeta koji se nalaze pred životnim prijetnjama, pred onima koji šire zlo, koji progone, muče i ubijaju druge, izravno se protiveći Bogu.
Mislimo posebno na progone i patnje koje trpe kršćani od Ukrajine, preko Bliskog istoka i Iraka do Afrike. Zastrašujuće su prilike u kojima se nalaze kršćani, jezidi i druge vjerske zajednice i etničke manjine u Iraku. Nijedan uzrok, a pogotovo ne religija ne može opravdati takva zvjerstva. Molimo za sve one koji mogu spriječiti ranjavanje Boga u ljudskim dušama i tijelima da se zauzmu za uspostavljanje pravednosti i mira. Mi dobro znamo što znači osjetiti bespomoćnost pred nasiljem i kamo vodi ravnodušnost srca pred očitim kršenjima ljudskoga dostojanstva. Ime Presvete Bogorodice tim je kršćanima na Istoku, bilo da su katolici ili da pripadaju nekoj drugoj Crkvi, trajno u molitvama i zazivima. Neka im ona udjeli snagu, a molitva nas vjernika neka ne prestane biti poveznica s onima koji su Božja djeca i Kristovo tijelo, rekao je kardinal te vjernike pozvao i da u molitve uključe i svoju pomoć usmjere i prema onima koji još uvijek trpe teške posljedice od poplava u našoj domovini i u susjednim zemljama.
Nakon popričesne molitve kardinal Bozanić još je jednom posvijestio kako nas “BDM privlači ovamo, ali nas i usmjeruje prema svome Sinu, ona nas dovodi do Boga i to na sasvim konkretan način. Ona nas dovodi ovdje da ovdje u sakramentu ispovijedi očistimo svoje duše i da se na misi nahranimo svetom euharistijom, da se ispunimo božanskim životom”.
Kardinal je istaknuo kako s posebnom radošću promatra djecu koja u velikom broju hodočaste sa svojim roditeljima. Vas osobito pozdravljam i želim vam reći: Isusova majka vas jako puno voli. Vi imate majku, oca, baku, djedove, braću i sestre, ali svima nama zajednička je majka, Majka Božja. Drago mi je da ste ovdje: često se njoj molite, jer ona će vam pomoći na putu vašega života, riječi su koje je kardinal uputio djeci, a roditelje je potaknuo da rado dovode svoju djecu Majci, jer će “tu spoznati pravi put i dobiti ono što im je najvažnije za život”.
Pjevanje je tijekom euharistijskog slavlja animirao bistrički župni zbor pod ravnanjem s. Tihomile Sente.