Zagreb, (IKA) – Naša Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije želi posvijestiti i ojačati crkvenost kod vjernika, izjavio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na konferenciji za novinare 20. siječnja u Nadbiskupskom duhovnom stolu na kojoj je prikazano što je dosad učinjeno u pripremnom razdoblju te su predstavljene teme o kojima će se ove godine raspravljati u župama nadbiskupije. Drugu sinodu Zagrebačke nadbiskupije najavio je kardinal Bozanić na blagdan bl. Alojzija Stepinca 10. veljače 2002. godine. U jesen te godine započelo je nadbiskupijsko savjetovanje koje ove godine ulazi u završnu etapu. Kad se dovrši priprema nastupit će zasjedanje, tj. Sinoda u pravom smislu riječi. Prva Sinoda Zagrebačke nadbiskupije bila je održana davne 1925. godine. Nakon Drugoga vatikanskog sabora u sinodama ravnopravno sudjeluju vjernici laici.

Postavljajući pitanje što je Crkva, koje je bilo postavljeno i na Drugome vatikanskom saboru, kardinal je rekao da je to pitanje stalno aktualno, a i danas je konkretno pitanje i može se postaviti i u našem hrvatskom društvu. Što je Crkva u sebi, kako je doživljavaju i žive vjernici, što je Crkva u odnosu na svijet, u susretu sa svijetom, kako se Crkva u Hrvatskoj predstavlja u dijalogu sa suvremenim svijetom, kako Crkvu predstavljaju mediji, pitanja su koja je kardinal ponudio na razmišljanje, komentirajući kako nakon što pročita neki članak o Crkvi te nakon što se susretne s vjernicima u župama ima dojam da se tu radi o dvije Crkve, jednoj koja živi, a drugoj medijskoj. Ukazao je da je za Crkvu bitno da se sastoji od dva elementa: božanskog, koji je stalnost, i ljudskog koji je podvrgnut ljudskim izazovima. Govoreći o pripremi Sinode, kardinal je istaknuo važnost da svećenici, redovnice i redovnici i vjernici laici zajedno promišljaju o Crkvi, odnosno o zadatku zagrebačke Crkve u ovome vremenu.

Govoreći o Drugoj sinodi koja je trenutno najveći pothvat u nadbiskupiji, generalni tajnik pripremnog razdoblja Sinode dr. Tomislav Markić prikazao je osnovne značajke sinode, iznio kratki pregled tijeka pripreme sinode te predstavio sedamnaest tematskih područja o kojima će se u župama i drugim vjerničkim zajednicama u Zagrebačkoj nadbiskupiji raspravljati u tijeku završnoga dijela nadbiskupijskoga savjetovanja.
Priprema Sinode započela je u jesen 2002. godine. Animacija Sinode odvijala se na više razina. Svećenicima, redovnicima, bogoslovima, članovima crkvenih pokreta i vjerničkih udruga, vjeroučiteljima, članovima župnih vijeća i predstavnicima zajednica mladih predstavljen je pothvat Sinode. U korizmi 2003. godine zagrebački biskupi objavili su Pastirsko pismo o Drugoj sinodi, uputivši poziv svim vjernicima na aktivno uključivanje u proces nadbiskupijskog savjetovanja: molitvom, promišljanjem, razgovorom i iznošenjem prijedloga. Organizirana su i brojna predavanja, predstavljanja, tribine, duhovne obnove i susreti vjernika na kojima se govorilo o Sinodi.
Uz animiranje Sinode, bitni dio pripreme predstavlja proces nadbiskupijskog savjetovanja koji ima za cilj uključiti što širi krug vjernika u prepoznavanje pitanja o kojima buduća Sinoda treba raspravljati. Vjernici su uputili ukupno 1761 spis s oko 7000 pojedinačnih prijedloga koji su obradi razvrstani u 17 tematskih područja: Navještaj, Liturgija, Caritas, Mjesto i zadaća župe u Crkvi i društvu, Pastoral braka i obitelji, Zaređeni službenici, Posvećeni život, Uloga i mjesto vjeroučitelja i kateheta u životu zagrebačke Crkve, Vjernici laici u Crkvi i svijetu, Mladi, Ekumenizam i međureligijski dijalog, Socijalni govor Crkve, Mediji, Crkva – kultura, znanost, umjetnost, Ustroj nadbiskupijske zajednice, Škole i visoka učilišta, Materijalna dobra Crkve. Oko svake teme formirana je studijska skupina sa zadatkom izrade radnih listova za razgovor u zajednicama vjernika. Studijske skupine završile su svoj rad u rujnu 2005. godine, a Redakcijska komisija za ujednačavanje radnih listova usvojila je 123 radna lista koja se predaju vjerničkim zajednicama na raspravu.
Time započinje drugi dio nadbiskupijskog savjetovanja u tijeku kojega će sudionici predsinodskih rasprava moći očitovati svoje prijedloge i želje u pitanju ponuđene građe. Predsinodske rasprave u zajednicama vjernika trajat će cijelu 2006. godinu.

Voditelj Studijske skupine o vjernicima laicima u Crkvi i svijetu Stjepan Lice i tajnica Redakcijske komisije za izradu radnih listova i animatorica Sinode Mirjana Anđić govorili su o važnosti sudjelovanja vjernika laika u pripremi Sinode. Lice je ukazao da je ta Sinoda važan događaj za Crkvu i društvo, i bit će to važniji ne bude li se zadržavalo na izvanjskome, odnosno bude li se odlučilo za bitno, prije svega odnos prema Isusu Kristu. Ovo je prvi put da su u Sinodu uključeni Kristovi vjernici laici, rekao je, prokomentiravši: “Usuđujem se vjerovati da se ova Sinoda tiče ponajprije vjernika svjetovnjaka, njih koji čine 90% Crkve”. Nitko umjesto nas ne može odgovoriti na pitanje doživljavamo li mi svoje kršćanstvo tek manifestativno ili nas ono određuje egzistencijalno, pojasnio je.
Mirjana Anđić iznijela je konkretne podatke o sudjelovanju vjernika laika u pripremi Sinode. Među pristiglim prijedlozima, 1536 čine spisi laika, što je 87,4%. Od 17 studijskih skupina, četiri su vodili laici. Nadalje, 57 članova studijskih skupina bili su laici. Također laici su bili uključeni u animiranje o Sinodi. Od svih 1951 animatora, laika je 1536. Da bi animatori bili formirani organizirana su 44 seminara isključivo za laike.