Poznanj, (IKA) – Proslavu svetkovine sv. Petra i Pavla, zaštitnika najstarije poljske katedrale i poljskoga grada Poznanja, predvodio je 29. lipnja predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u poznjanskoj katedrali Sv. Petra i Pavla, koja čuva mnoštvo spomena na nacionalnu i vjerničku povijest poljskoga naroda.
Na početku misnoga slavlja, u nazočnosti brojnih predstavnika društvenoga i političkoga života grada Poznanja, srdačnu dobrodošlicu gostu iz Hrvatske zaželio je poznanjski nadbiskup metropolit Stanislaw Gadecki, istaknuvši da je prema povijesnim istraživanjima prvi poznanjski biskup Jordan, ustoličen 968. godine za područje cijele ondašnje Poljske, bio podrijetlom iz Dalmacije, najvjerojatnije iz benediktinskoga samostana u Zadru. Rekavši da je pitanje samostana iz kojeg je dolazio biskup Jordan ujedno i pitanje o misijskom središtu koje je podupiralo biskupa šaljući misionare u tu kolijevku poljske crkvenosti, nadbiskup Gadecki pozvao je sve nazočne na molitvu za svijetlu budućnost i spasenje stanovnika grada Poznanja te svih vjernika Poznanjske nadbiskupije.

“Dirnut sam, jer se nalazim na mjestu gdje su se začule prve molitve upućene Bogu Isusa Krista glasom poljskoga naroda iz ove zemlje s kojom je duboko povezana povijest i moga, hrvatskoga naroda. Dirnut sam, jer se nalazim u prostoru vaše memorije, od prvih vladara, knezove i kraljeva koji su ovdje pokopani, sve do ratnih patnja kao i trpljenja u okolnostima bezbožnog komunističkog ražima, trpljenja koja također povezuju vjerničko iskustvo katoličkih vjernika u Poljskoj i u Hrvatskoj”, rekao je u propovijedi kardinal Bozanić, nadodavši da su uz svetoga Petra posebno vezani i njegovi nasljednici, rimski biskupi, “među kojima posebno mjesto zauzima sluga Božji papa Ivan Pavao II., veliki poljski sin koji je nama Hrvatima iskazivao posebnu ljubav, razumijevanje i bio oslonac u našim nastojanjima, kada nam je bila potrebna čvrsta vjera i ustrajna nada”.
Nakon što se u propovijedi osvrnuo na značenje univerzalnoga svjedočanstva sv. Petra i Pavla za život Crkve, te usporedivši povijest poljskoga i hrvatskoga naroda koji su u teškim trenucima nazivani “predziđe kršćanstva”, a za vjernost Bogu i domovini morali su plaćati najvišu cijenu, kardinal Bozanić podsjetio je kako su i poljski i hrvatski narod posljednjih godina svjedoci velikih promjena koje su se dogodile, ne samo u političkom smislu nego i na vjerskom te u načinu ponašanja.
“Stvarnost nam svaki dan donosi nova pitanja i izazove. Nekima se ponekad teško snaći u novim stvarnostima, teško je iznova pronaći istinu, a ima čak i onih koji pod utjecajem ideologije relativizma počnu sumnjati postoji li još istina, te Pilatovski postavljaju pitanje puno žalosti i očaja: ‘Što je istina?'” rekao je kardinal Bozanić, istaknuvši da istina, kao i svaka druga vrijedna stvar, zahtijeva žrtve te je potrebno životom svakodnevno svjedočiti vjernost Kristu. Nakon što je na kraju propovijedi zaželio da po zagovoru svetih zaštitnika grad Poznanj zadobije potrebnu milost u izgradnji općega dobra, kako duhovnoga tako i materijalnoga, brojni su vjernici zapljeskali kardinalu Bozaniću u znak odobravanja i zahvale za riječi ohrabrenja. Kako se u katedrali moglo vidjeti, neki od nazočnih vjernika su sa sobom donijeli i hrvatske zastavice, a jedan je vjernik imao plakat s drugoga pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj iz 1998. godine kada je bio beatificiran kardinal Alojzije Stepinac.

Poznanj je jedan od najstarijih i najvećih poljskih gradova, središte je regije Velikopoljska (Wielkopolska), kolijevke poljske državnosti. U prošlosti je bio glavni grad Poljske i sjedište poljskih vladara. Danas, s 570.000 stanovnika, peti je po veličini grad u Poljskoj. Katedrala Sv. Petra i Pavla u Poznanju jedna je od najstarijih crkava i najstarija katedrala u Poljskoj. Bila je sjedište prvog biskupa u Poljskoj. Nakon pokrštenja kneza Mieszka 966. godine, na mjestu sadašnje gotičke katedrale 968. sagrađena je prva katedrala u Poljskoj. Sadašnja građevina podignuta je u 14. i 15. stoljeću, temeljito obnavljana nakon požara početkom 17. i krajem 18. stoljeća. U posljednjem požaru do kojeg je došlo za vrijeme oslobađanja grada od njemačke okupacije 1945. godine većim dijelom uništena (65%), te je obnovljena u gotičkom stilu te veoma lijepo uređena. Katedrala i sve ostale nadbiskupijske ustanove nalazi se na otoku koji čine rijeke Varta i Cybina. Gradnjom novoga mosta i brze ceste u blizini katedrale, komunističke vlasti su šezdesetih godina protekloga stoljeća prepolovile nadbiskupski vrt, te su današnje novo Bogoslovsko sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet nasilno odcijepljeni od katedrale i ostalih središnjih biskupijskih ustanova.
Na završetku prvoga takvog pohoda Crkvi u Poljskoj, kardinal Bozanić se nakon obilaska središnjih biskupijskih ustanova u Poznanju u subotu 30. lipnja vratio u Zagreb.