Dignitas infinita, nova deklaracija Dikasterija za nauk vjere, „vjerojatno je najpotpunija sinteza“ crkvenog nauka o ljudskom dostojanstvu, izjavio u intervjuu nadbiskup Washingtona kardinal Wilton Gregory. Upitan o pitanjima koja postavlja dokument, kardinal priznaje da su to „vruće“ teme, ali „ako se dokument uzme u cjelini“, kazao je, on se ne dotiče posebno nekog „specifičnog pitanja“, već se odnosi na ljudsku osobu i dostojanstvo koje nam Bog daruje kada nas stvara i koje se nikada ne gubi. Za kardinala Gregoryja, deklaracija je „skromna u svom kontekstu, ali također vrlo duboko ukorijenjena u moralnim i antropološkim učenjima Katoličke Crkve“.

Izazovan dokument

Ova će deklaracija ljudima stoga biti „izazov“: „Svatko će – možda je ovo pretjerivanje – vjerojatno pronaći nešto s čime je potpuno usuglašen i nešto što će ga potaknuti na razmišljanje. I da budem iskren, mislim da je to specifičnost dokumenta koji će biti široko distribuiran. Odnosi se na ono što se zna, prihvaća, podupire i tvrdi, ali nas također navodi na razmatranje drugih dimenzija našeg crkvenog života, našeg društvenog života, koje mogu predstavljati izazov“, navodi nadbiskup Washingtona. Koristeći primjer smrtne kazne, primjećuje da je Crkva „stalno jačala svoje protivljenje smrtnoj kazni“, krećući se prema stavu da ona nikada nije istinski opravdana. „A za određeni broj ljudi to će biti problem“, rekao je kardinal Gregory, ističući da deklaracija Dignitas infinita inzistira na tome da čak ni ljudi koji su počinili gnusne zločine „nisu izgubili dostojanstvo koje su imali od dana začeća“.

Pitanja od temeljne važnosti

Kardinal Gregory također je naglasio niz pitanja od temeljne važnosti za njegovu nadbiskupiju, posebno u vezi s LGBTQ+ osobama i pojedincima zabrinutima za njihov rodni identitet: „Dokument priznaje njihovo ljudsko dostojanstvo, ali ih poziva da prihvate i spoznaju činjenicu da im je Bog dao dostojanstvo identiteta kada ih je stvorio“. Još jedna tema na koju treba obratiti pozornost je „dostojanstvo naše migrantske zajednice“. Ponekad, primijetio je, migrante „ponižavaju“ i „diskreditiraju“ oni koji imaju vrlo čvrste stavove o imigraciji, dok se, u isto vrijeme, postavljaju pitanja o tome kako „primiti i poštovati ljude koji dolaze na naše granice u potrazi za boljom budućnošću“, istom onom za kojom su tragali preci sadašnjih stanovnika Amerike kad su stigli na kontinent. „Ova će pitanja, dakle, biti od temeljne važnosti“, napomenuo je kardinal Gregory, koji dokument Dikasterija za nauk vjere definira kao „vrlo uravnotežen tekst i vrlo uravnotežen način gledanja na cijeli niz pitanja“ koja nas potiču da se upitamo: „Kako možemo bolje poštivati ljudsko dostojanstvo u svakom trenutku njegova postojanja?“.

Tko smo kao euharistijski puk

Na pitanje o poticanju nacionalnog euharistijskog buđenja koje je u tijeku u Sjedinjenim Američkim Državama, nadbiskup Washingtona objasnio je da su američki biskupi bili djelomično motivirani spoznajom da neka od učenja Crkve o euharistiji „nisu učinkovito prenesena novoj generaciji“. „Moramo također sagledati jednostavnu činjenicu da postoje posljedice toga da smo euharistijski puk. Posljedice su da se postaje ono što se prima. Djelujemo u ime Krista s kojim smo dijelili stol.“ Kardinal je pojasnio da „euharistijsko buđenje svakako ima namjeru dovesti do dublje svijesti i prihvaćanja crkvenog nauka, ali se također mora usredotočiti na to tko smo mi kao euharistijski puk. Kako se trebamo ponašati? Kada sudjelujem za stolom s Gospodarom života, koje obveze proizlaze iz tog susreta?“.

Nadbiskupija blagoslovljena iskrenim dijalogom

Američki kardinal govorio je i o sinodskom procesu koji je započeo prije tri godine i koji će se nastaviti iduće jeseni drugim zasjedanjem Opće skupštine Sinode o sinodalnosti. „Vrlo sam sretan što sam pastir sinodalne zajednice, vjerujem, dobro organizirane“, kazao je, ističući da su vjernici Washingtonske nadbiskupije preuzeli vodstvo mjesne Crkve: „Sretan sam što smo na pravom putu kao mjesna Crkva“. Gregory je također napomenuo da je sinodalnost „dobila puno pozornosti i izazvala veliko zanimanje“ te da je njegova nadbiskupija „blagoslovljena iskrenim dijalogom“. Priznajući, međutim, da sinodalnost neće odmah riješiti svako pitanje, nadbiskup je istaknuo da „slušanje i govor s ljubavlju znači da se mogu postaviti pitanja koja su još uvijek neriješena, još uvijek kontroverzna, ali se to duboko u sebi čini s poštovanjem prema osobi koja govori“. To je bilo njegovo iskustvo na prvom zasjedanju Opće skupštine Sinode.

Časni sluga Božji Augustus Tolton

Zaključujući intervju, kardinal Gregory izrazio je svoju ljubav prema gradu Rimu, posebno se fokusirajući na dobrodošlicu Augustusu Toltonu, prvom afroameričkom svećeniku koji je otvoreno služio u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegova kanonizacija napreduje u Vatikanu, a papa Franjo odobrio je dekret kojim se priznaju njegove „herojske kreposti“ dajući mu titulu Časnog sluge Božjeg. „Vrlo sam ponosan što je naša Crkva, Crkva ovdje u Rimu, dala školovanje i priliku časnom Augustusu da postane svećenik“, istaknuo je kardinal. „I učinilo me vrlo ponosnim biti ovdje u Rimu, znajući da ga je njegov rad ovdje pripremio da postavi temelje, da pomogne u postavljanju temelja za crnačku katoličku zajednicu u Sjedinjenim Državama, što mu je Rim pružio priliku koju mu nije pružilo niti jedno drugo bogoslovno sjemenište u Sjedinjenim Državama“. Na pitanje hoće li se vratiti u Rim za Jubilej 2025., kardinal Gregory sa smiješkom je odgovorio: „Ako Bog da!“, izvijestio je Vatican News.