Kardinal Josip Bozanić otvorio sudsku godinu 2011.
Kardinal Josip Bozanić otvorio sudsku godinu 2011.
Zagreb (IKA )
Zagreb, (IKA) – U Velikoj dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu moderator sudova, zagrebački nadbiskup i metropolit, kardinal Josip Bozanić otvorio je 24. ožujka sudsku godinu 2011. za Međubiskupijski sud prvoga stupnja i Međubiskupijski prizivni sud u Zagrebu. Na otvaranju su sudjelovali bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, mons. Zvonimir Sekelj, zamjenik vikara za grad Zagreb, prof. dr. Josip Oslić, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, djelatnici i vanjski suradnici Međubiskupijskih sudova te drugi gosti.
Pozdravnu riječ uputio je sudski vikar dr. Josip Šalković, istaknuvši da čin otvaranja sudske godine u sebi uvijek nosi sadržaj i smisao koji ne ostaje na prolaznosti doživljaja nego je sav usmjeren prema budućim izazovima i, koliko god pojedina služba na sudu bila djelo pravednosti i istine, ona je uvijek i djelo pastoralne ljubavi.
Kardinal Bozanić osvrnuo se, kako prenosi Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije, na pastoralnu zadaću službenika suda u ženidbenom i obiteljskom životu, ističući temelje pastoralnog djelovanja na sudu kao što su pravednost, ljubav i istina. “Koliko pravednost, toliko i ljubav, nalažu istinoljublje i zahtijevaju pronalaženje prave, objektivne istine. U ženidbenim postupcima istinoljublje je nezamjenjivi oblik ljubavi. Stoga obrana istine, njezino ponizno i uvjereno iznošenje te svjedočenje za nju vlastitim životom zahtjevni su, ali i nezamjenjivi oblici ljubavi koja se, doista, raduje istini. ‘Ljubav blista jedino u istini i samo je u njoj moguće vjerodostojno je živjeti (…) Ljubav bez istine upada u sentimentalizam, postajući praznom ljušturom koju je moguće ispuniti kako se komu prohtije. U kulturi bez istine taj je rizik za ljubav koban. Tada ljubav postaje tek plijenom kontingentnih i subjektivnih emocija i mišljenja, riječ zloporabljena i razobličena sve do toga da počinje označavati ono što je istinskoj ljubavi oprečno’, kako stoji u Caritas in veritate, br. 3. U parnici proglašenja ništavosti ženidbe istina treba zablistati u punom sjaju, jer je ženidba prisna zajednica života i ljubavi, po kojoj bračni drugovi ‘nisu više dva, nego jedno tijelo’, osnovana od Boga Stvoritelja, uređena vlastitim zakonima i obdarena blagoslovom. Doista, sve ono vrijedno i plemenito, što je sam Bog od iskona za čovjeka providio i čovjeku darovao nalazi se u ženidbi, a razvija se i raste u obitelji.” Kardinal je pozvao službenike suda da u novoj sudskoj godini budu branitelji istine o ženidbi i obiteljskom životu, da se vjerno zauzimaju kako bi se propisi Crkve u punoj mjeri primjenjivali i da teže prema istinskom dobru Božjeg naroda. Na kraju nagovora kardinal Bozanić svečano je proglasio otvorenom sudsku godinu 2011.
U svrhu cijeloživotne formacije djelatnika sudova, na temu “Poremećaji hranjenja (anorexia i bulimia neurosae) – kanonski razlog ništavosti ženidbe (kan. 1095, par. 3)” govorio je dr. Ivan Štengl, docent na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i sudski stručnjak pri Međubiskupijskim sudovima. U prvom dijelu izlaganja ukratko je dotaknuo fenomenologiju, tipologiju i komorbitet poremećaja, a u drugom dijelu izlaganja prikazao je kako spomenuti poremećaji utječu na nemogućnost preuzimanja bitnih ženidbenih obveza kao npr. sposobnost međuljudskih odnosa (posebno bračne komunikacije i intimnosti), ophođenja sa spolnošću i spolnim životom, biološke i psihičke dispozicije glede plodnosti odnosno brige oko potomstva.
Izvještaj o radu Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Zagrebu podnio je sudski vikar dr. Josip Šalković. Sud prvog stupnja istražuje i rješava sve sudske parnice koje nisu pravom izričito izuzete. Sud je mjerodavan za Zagrebačku i Đakovačko-osječku crkvenu pokrajinu. Dr. Šalković izvijestio je da je sud u sudskoj godini 2010. u najvećem broju rješavao parnice o ništavosti ženidbe. U sudskoj godini 2010. zaprimljeno je 37 tužbi, 16 pisanih upita, a 111 osoba došlo je na informativni razgovor u svrhu podnošenja tužbe. Donesene su 3 odluke o odbacivanju tužbe. Nadalje, u sudskoj godini 2010. doneseno je 68 presuda u parnicama proglašenja ništavosti ženidbe, a od toga u 17 parnica utvrđena je ništavost ženidbe. U sudskoj godini 2010. u sjedište suda u Zagrebu i u podružnicu suda u Đakovu bilo je pozvano 640 osoba. Zaključno s 31. prosincem 2010. u fazi istražnih ili dokaznih radnji nalazila se 171 parnica. Dr. Šalković konstatirao je da je sadašnje djelovanje suda u fazi redovitosti u kojoj broj neriješenih predmeta opada, a time se i smanjuje i vremenski period do izricanja presude. Istaknuo je također da je u 2010. vrlo dobro i uspješno djelovala podružnica suda u Đakovu, koju vodi dr. Nikola Škalabrin.
U kratkome izlaganju novoimenovani predsjednik Međubiskupijskoga prizivnoga suda fra dr. Ratko Radišić izvijestio je kako je na početku 2010. u tijeku bilo 13 parnica, a tijekom godine ih je zaprimljeno još 38 te da je u novu sudsku godinu ušao s dvije neriješene parnice. Od 49 parnica riješenih tijekom prošle godine u njih 15 je odlukom potvrđena presuda kojom je utvrđena ništavost ženidbe na sudu prvog stupnja. U redovito ispitivanje prihvaćene su 34 parnice i niti u jednoj od njih sud nije utvrdio ništavost ženidbe.
Mr. Stjepan Večković, promicatelj pravde, u skladu sa službom u zaštiti javnoga dobra, dobra Crkve, u izvješću za sudsku godinu 2010. istaknuo je zadovoljavajući stupanj otvorenosti suda prema vjernicima. S obzirom na 171 neriješenu parnicu proglašenja ništavosti ženidbe podsjetio je da će sud prvog stupnja u novoj sudskoj godini morati učiniti dodatne napore da bi se parnice riješile u razumnom roku. Promicatelj pravde predstavio je i nove djelatnike prizivnoga suda: mr. Luciju Babić, laikinju, koja obnaša službu sutkinje, te mr. Mladena Škvorca, svećenika Zagrebačke nadbiskupije, koji obnaša službu branitelja veze. Na kraju svečanog čina kardinal Bozanić dodijelio je priznanje i medalju hrvatskih blaženika Alojzija Stepinca i Augustina Kažotića za dugogodišnji rad na crkvenom sudu fra dr. Viktoru Nuiću i preč. Milanu Osrečkom.