Zagreb, (IKA) –Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je 25. lipnja u povodu Dana državnosti misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka ev. na Gornjem gradu u Zagrebu. U koncelebraciji su bili apostolski nuncij u RH nadbiskup Mario Roberto Cassari, generalni tajnik HBK mons. Vjekoslav Huzjak, kancelar Vojnog ordinarijata don Anđelko Kaćunko te župnik župe sv. Marka mons. Franjo Prstec. Na misnome slavlju okupili su se i predsjednik RH Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednik Vlade RH Ivo Sanader te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
U propovijedi je kardinal Bozanić istaknuo da je to okupljanje u drevnoj crkvi Sv. Marka na Gornjem gradu zahvala Bogu za darove koje nam je udijelio u zajedništvu vjere, ali i u zajedništvu društvene zajednice hrvatske države, u kojoj kao kršćani nastojimo živjeti istinu Božje objave, zahvalni za dar Domovine. Osvrćući se na misna čitanja, kardinal je podsjetio da se u prvim godinama samostalnosti često, ponekad i na neprimjeren i iskrivljen način, govorilo o potrebi “duhovne obnove” naroda i Domovine. “S jedne strane tutnjio je rat, politička se nesigurnost osjećala na svakome koraku, ali se, s druge strane, u narodu osjećalo snažno bilo jasnoće i ljepote zajedničkoga cilja. Na toliko se načina moglo osjetiti kako su molitve odisale iskrenošću, briga za najpotrebnije solidarnošću, spremnost na žrtvu nesebičnošću. Izvanjski gledano, postojale su teške okolnosti, ali je ljepota nacionalnoga ponosa koja drugoga ne ponižava bila zaodjevena u zajedništvo i bliskost te življena u oslonjenosti na Boga. Osjetili smo – iako gorko iskušavani – Božju pomoć u daru slobode koja je bila sve drugo, samo ne lako dobivena. Drugi su nam predviđali i planirali kraj, ruševinu i propast, a Bog je učvršćivao naše korake, pridizao klonule te davao snage i hrabrosti danas gotovo nepoznatim velikim ljudima, posebno hrvatskim braniteljima i raznim dobročiniteljima. Ponekad se nameće pitanje: Jesmo li to zaboravili”, upitao je kardinal Bozanić. Poručio je da nam je duhovna obnova potrebna i danas bez obzira koliko je se pokušavalo obescijeniti. “U svjetlu Božje Riječi može se živjeti radost naroda i sigurnost koja jamči trajnost. Koliko li su samo puta molitva i euharistija bile snaga za žrtvu i opraštanje tijekom ostvarivanja prava hrvatskoga naroda na njegovu neovisnost. No, neovisnost i državnost nisu svrha samima sebi. One su za nas vjernike prostor i ozračje za više dobra, za više Božje prisutnosti i za više ljudskosti. One su milosni dar u kojemu se rađa i započinje Kraljevstvo pravednosti, ljubavi i mira, rekao je kardinal, te podsjetio kako u životu svakoga od nas, tako i u životu naroda postoje događaji koji istiskuju životni sok iz plodova koje donosimo. To su: razlozi za radost i slavlje, rođenje djeteta, gubitak dragih ljudi, važne odluke, uspjesi, bolesti, iznenadne mogućnosti da se drugima olakša ili oteža život. U doba rađanja slobodne države Hrvatske iscijeđen je sok žrtve i ljubavi. To ne smijemo zaboraviti. Jednako tako ni danas ne smijemo zanemariti da pritisci ne prestaju i da postoji kušnja za lakoumnim posezanjem za privlačnim rješenjima. Ali s trnja se ne bere grožđe… Neshvatljivo je da se ponekad tako olako u hrvatskome društvu prihvaća logika zabavišta, previđa bitno, stavljaju naglasci na ponude koje ne pitaju o posljedicama”, upozorio je kardinal, te pojasnio kako Crkva ne naviješta svoju ideju, nego Božju istinu, želeći stvarno dobro svakomu čovjeku, te vapi makar i usamljenim glasom da hrvatski narod ne zaboravi što je za njega istinsko dobro. Propitujući i svoje riječi i djela, kao Crkva ne možemo šutjeti. Crkva, koja ne želi nikakvu političku vlast, već samo nastoji sačuvati sebi vlastitu autonomiju te nepristran i respektirajući odnos prema političkoj zajednici i strankama, a u stalnom nastojanju da ostane vjerna Evanđelju, ne može biti neutralna kad je u pitanju kultura života nasuprot kulturi smrti, ljubav nasuprot mržnji, pravda nasuprot nepravdi, poštenje i čestitost nasuprot nepoštenju i pokvarenosti, kad se dovode u pitanje vrednote s kojima se ne trguje, istaknuo je kardinal Bozanić u propovijedi, dodavši da na ljubav hrvatskih ljudi prilikom stvaranja Države, obvezuje da ne zaboravimo ni duh ni čvrste temelje, ni plodove ni dobro stablo koje je nosilo te plodove. “Stoga ne možemo biti ravnodušni pred donošenjem najvažnijih odluka i zakona koji zanemaruju istinu o Bogu i njegovoj riječi; o čovjeku i sebedarju žrtve iz ljubavi. Kada bi se pri donošenju zakona svatko za to odgovoran iskreno zagledao u oči ljudima koji su žrtvovali svoju udobnost, svoje zdravlje, koji su izgarali za druge, za svoju Domovinu; kada bi se razmišljalo o čovjeku koji je stvorenje i koji je pozvan živjeti ljepotu vječnosti, iako je smrtan, a odluke koje donosi sežu u vječnost, zacijelo se ne bi površno bavio nebitnim. Ako se krene drukčijim putem, ako se prihvati dopadljivost lažnim prorocima, lijepe riječi ne će postati djela i dalje će se promicati privid”, upozorio je u propovijedi kardinal Bozanić. “Također, radujemo se svakom pozitivnom napretku naše Domovine, cijenimo svako odgovorno i nesebično zalaganje ljudi na vlasti, prepoznajemo zalaganje odgovornih i napredak Hrvatske na putu prema punom članstvu u EU. Ali nas i žalosti kada se stječe dojam da se u hrvatskom društvu želi graditi i neki podanički mentalitet, kada se pokušavaju nametnuti pritisci pojedinih interesnih skupina s izlikom: to od nas traži Europa. A u biti radi se o laži i manipulaciji hrvatskim građanima. Stoga je potrebno da hrvatski puk dobro upozna europska pitanja, traženja i kretanja”, upozorio je kardinal Bozanić, te na kraju propovijedi podsjetio da se zahvaljujući Bogu vraćamo na ishodište s kojim možemo biti ponosni, bez obzira i na plodove koje smo prepoznali kao loše i zbog kojih žalimo. “U domovini Hrvatskoj treba stvoriti prostor za očitovanje ponosa koji je izgrađen na ljubavi. Vidimo da nam upravo to toliko puta nedostaje i da nam je to danas posebno potrebno. Ne smijemo popustiti nasrtaju lažnih proroka koji govore da će nam biti lakše u životu, ako se odričemo svoga, ako svoje zanemarujemo, ako istinu o sebi prepustimo drugima. Ne smijemo sebe obescijeniti niti dopustiti da govor ljudi koji su više desetljeća trovali dobro stablo istine guši oduševljenje hrvatskoga naroda. Plodovi njihovoga stabla bili su razdor i neprijateljstvo, nesloga u nacionalnome tkivu i namjerno izazivanje napetosti, kako se ne bi od njih tražila odgovornost za trulež i nevolje. Zato su nam važni blagdani, jer oni nas vraćaju na izvornu snagu zajedništva iz koje je nastalo plemenito djelo, dobar plod. Na nama je poziv i obveza da radimo za dobro naše domovine Hrvatske, koje želimo da bude utemeljeno na Božjoj ljubavi”, zaključio je kardinal Josip Bozanić predvodeći misu za Dan državnosti. Na kraju mise vjernici su odali počast Domovini pjevanjem himne „Lijepa naša domovino”. Misno slavlje je pjevanjem uveličao zbor Oratorijski zbor crkve Sv. Marka.